Ljudska crijeva nastanjuje niz mikroorganizama koji čine crijevnu mikrobiotu, a najveću i najvažniju skupinu predstavljaju bakterije. Smatra se da odrasli pojedinac ima oko 160 sojeva bakterija koja nastanjuju njegova crijeva te da je njegova ukupna mikrobiota stabilna ukoliko na nju ne djeluju potencijalni ometajući faktori koji mogu stvoriti neravnotežu te tako dovesti do niza daljnjih simptoma. Uzroci te neravnoteže mogu biti promjena prehrane, stres, različite bolesti te uzimanje lijekova.

Jedan od takvih ometajućih faktora su antibiotici. Antibiotici imaju ključnu ulogu u liječenju teških bakterijskih infekcija.

Iako su nam neophodni u liječenju infekcija, oni ne mogu raspoznati „loše“ bakterije od „dobrih“ te tako zapravo mogu uništiti i one bakterije koje nam čine dobro. Njihovim uništavanjem dolazi do mijenjanja sastava našeg crijeva. Promjene u našim crijevima ovise o vrsti antibiotika, dozi, trajanju terapije, starosti pacijenta i sastavu njegove mikrobiote. Do značajnijih promjena u crijevima najčešće dolazi kada se uzima više antibiotika istovremeno ili ako se antibiotska terapija ponavlja u kraćem vremenskom periodu.

Antibiotici i proljev

Jedna od najčešćih nuspojava uzimanja antibiotske terapije je proljev. Čest je u dječjoj dobi, a javlja se kod čak jedne trećine djece koja primaju antibiotsku terapiju, posebice prilikom primjene antibiotika širokog spektra. Iako je bolest često blaga, može biti vrlo ozbiljna, posebice kod djece mlađe dobi. Većinom se očekuje se da proljev nastupi za vrijeme trajanja antibiotske terapije, no on zapravo može nastupiti i mjesec dana nakon završetka uzimanja antibiotika. Dosad je jedina učinkovita mogućnost prevencije antibiotikom uzrokovanog proljeva – primjena probiotika.

Što su probiotici?

Probiotici su „dobre“ ili „prijateljske“ bakterije koje su normalni stanovnici našeg tijela te pomažu tijelu da funkcionira pravilno i zaslužne su za održavanje dobrog zdravlja ukoliko se uzimaju u odgovarajućoj mjeri.
Oni djeluju na razne načine u našem probavnom traktu – pomažu uravnotežiti mikroorganizme u crijevima i smanjuju broj štetnih bakterija koje uzrokuju infekcije i druge zdravstvene probleme.
Kada zbog liječenja antibioticima nestanu korisne bakterije, probiotici ih mogu nadomjestiti te pomoći uravnotežiti vaše korisne i štetne bakterije da bi vaše tijelo funkcioniralo onako kako treba.
Te se bakterije prirodno nalaze najčešće u fermentiranoj hrani (mliječni proizvodi, kiseli kupus) ili se hrana njima obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodataka prehrani gdje su pohranjeni u značajno većim koncentracijama te su nam stoga korisniji u prevenciji ili skraćivanju trajanja proljeva uzrokovanog antibioticima.

Na našem tržištu zastupljeno je mnogo probiotika koji se razlikuju s obzirom na soj i koncentraciju dobrih bakterija koju sadrže. Najčešće korišteni probiotici su vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.
Dosadašnja istraživanja provedena na probioticima su pokazala da su višesojni probiotici učinkovitiji te da osobe koje su uzimale probiotike su u značajnoj manjoj mjeri imale grčeve u trbuhu, mučnine, povišenu temperaturu, mekanu stolicu te nadutost.

Važno je naglasiti da probiotike treba preporučiti rano, već kod početka antibiotske terapije. Nije poželjno čekati pojavu proljeva jer je u tom slučaju učinkovitost značajno manja. Prije kupnje preporučuje se razgovor sa stručnom osobom, kako bi se našao najprikladniji probiotik u određenoj dozi za specifično stanje.

Probiotik se uzima minimalno 2 sata prije ili poslije uzetog antibiotika; nakon terapije antibiotikom kao prevenciju od daljnjih infekcija preporuča se uzimati još najmanje 2 mjeseca.

Koliko su nam zapravo važna naša crijeva? Jeste li znali da:

…da crijevne bakterije stvaraju vitamin K, razne vitamine B skupine i folnu kiselinu?
…da se u crijevu nalazi oko 100 milijuna živčanih stanica, a to je više nego u koštanoj srži?
…da se u crijevu stvara više od 90% hormona sreće – serotonina?
….da je crijevo preko osi izravno spojeno s našim mozgom?

Zbog toga nam je zdravlje crijeva od osobite važnosti za općenito zdravlje organizma!

Autor: Dina Mesarek, mag. pharm.
×