Štitnjača je žlijezda u obliku leptira koja se nalazi u bazi vrata. Hormoni koje ona proizvodi utječu na svaku stanicu u našem organizmu pa je tako funkcija te male žlijezde od neizmjerne važnosti. Neke od njenih najistaknutijih uloga su regulacija metabolizma, tjelesne temperature, energije, brzina pulsa, menstrualni ciklus, raspoloženje te rast kose i noktiju.
Štitnjača je povezana s našim mozgom koji kroz hormonske signale potiče hipofizu na lučenje tireostimulirajućeg hormona (TSH) koji potiče štitnjaču na pojačano lučenje hormona T4 i T3 ako je potrebno potaknuti naš metabolizam i obrnuto.
Hipotireoza
Hipotireoza je kronična bolest koju karakterizira manjak hormona štitnjače i najčešća je bolest ove žlijezde. Svoje bolesti nije svjesno 60 % oboljelih. Ova bolest utječe na mnogo važnih životnih funkcija, na sam izgled oboljelog pojedinca i na svakodnevno funkcioniranje. Tanka kosa, niža bazalna temperatura tijela, dobitak na težini, zadržavanje tekućine i teškoće u koncentraciji samo su neki od simptoma.
Ako se ovo stanje ne liječi može dovesti do kardiovaskularnih, neuroloških i problema s mišićima i kostima. Treba naglasiti da neregulirana hipotireoza često vodi do problema sa začećem i poteškoća u razvoju djeteta pa je kod priprema za začeće, osobito ako se suočavamo s izazovima na tom području, potrebno isključiti probleme sa štitnjačom.
U zemljama u kojima ima dovoljno joda zbog korištenja jodirane soli najčešći uzrok hipotireoze je Hashimotov tireoiditis. To je autoimuna bolest nerazjašnjenog uzroka u kojoj tijelo proizvodi antitijela koja napadaju i oštećuju štitnu žlijezdu pa stoga ona ne može proizvoditi dovoljne količine hormona.
Laboratorijske pretrage
Laboratorijskim pretragama najčešće određujemo:
- TSH koji nam pokazuje kako hipofiza u mozgu komunicira sa štitnjačom. Normalan TSH sam po sebi ne isključuje probleme sa štitnjačom.
- T4 je hormon štitnjače koji se kasnije pretvara u oblike T3 hormona već prema razini brzine metabolizma koju organizam prepozna kao potrebnu za nas u određenom razdoblju. Dio T4 je slobodan, a dio je vezan za proteine plazme.
- Slobodni T4 (fT4) bioraspoloživi je hormon štitnjače. Njegova smanjena razina ukazuje na smanjenu funkciju štitnjače i vrlo ga je važno odrediti, osobito u trudnoći.
- T3. Niska razina T3 može ukazivati na slabu funkciju štitnjače ili problem s pretvorbom, što se često događa kod kroničnog stresa i upale.
- Reverzni T3 (rT3). Ovaj oblik T3 služi kao kočnica kad organizam prepozna potrebnu da se metabolizam uspori. Visoke razine rT3 mogu dovesti u hipotireozu. Bolujemo li od neke kronične upalne bolesti ili smo izloženi fizičkom ili psihičkom stresu, kod kroničnog gladovanja ili posta štitnjača dobiva signale da naš organizam treba usporiti. Razina rT3 raste. Tada metabolizam usporava kako bi tijelo smoglo snage za oporavak.
- antitijela na tiroidnu peroksidazu (TPO), anti-tireoglobulin (TG) antitijela važna su za dijagnozu Hashimotove bolesti.
Jod i štitnjača
Jod je neophodan za sintezu hormona štitnjače, a prosječno tijelo odrasle osobe sadrži oko 15 do 20 mg joda, koji se uglavnom nalazi u štitnjači.
Količina joda u tlu određuje sadržaj joda u hrani. Plodovi mora i morske alge, posebno iz slane vode, bogat su izvor joda. Kulture koje tradicionalno u prehrani imaju velike količine morskih plodova poput Japanaca imaju i prosječno više razine joda u organizmu.
Neki krajevi zemlje siromašni su jodom u tlu i u prehrani. U tim zemljama neizbježno je unositi jod na neki drugi način. U mnogim se zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, sol se jodira. Na taj smo način znatno smanjili broj djece rođene s ozbiljnim zaostajanjem u rastu zbog nefunkcioniranja štitnjače te razvoj endemske gušavosti koja je bila karakteristična za našu domovinu.
Danas je popularno koristiti posebne oblike soli kao što je himalajska sol. Ona u sastavu nema jod u količini potrebnoj za zdravlje. U slučaju da je to jedini izvor soli potrebno je pripaziti jer vrlo brzo može doći do znatnog manjka joda u organizmu. Tad je neophodno da unosimo jod nekih drugim putem, iz morskih algi, ribe ili pak dodataka prehrani.
Trudnice su skupina u kojoj je vrlo bitno misliti na unos joda. Pogotovo jer često zbog drugih razloga ograničavaju unos ribe i morskih plodova. Jedno je istraživanje ispitivalo unose li trudnice u Francuskoj dovoljno joda te je 77 % trudnica imalo neadekvatan unos.
Jod je osobito važan kod djece. Njegov nedostatak može oslabiti sintezu hormona štitnjače i stoga utjecati na fizički, neurološki i intelektualni razvoj. Kod upalnih bolesti crijeva, zbog promjena u sastavu dobrih bakterija u crijevu, može doći do smanjene sposobnosti organizma da iskoristi jod iz hrane.
Ipak, s jodom možemo također pretjerati. Na društvenim mrežama jod se često predstavlja kao lijek za sve s kojim ne možemo pogriješiti. Međutim, previše joda izaziva Wolff-Chaikoff efekt, prolazno smanjenje sinteze hormona štitnjače koje može imati ozbiljne posljedice. Niz studija pokazao je da je čak i umjereni ili blagi višak joda povezan s češćom pojavom hipotireoze, posebno kod starijih osoba i osoba s autoimunom bolesti štitnjače.
ŽELJEZO
Željezo je neophodno za učinkovito korištenje joda i sintezu hormona štitnjače. Nedostatak željeza čest je nalaz kod hipotireoze i dijagnosticira se u 60 % ovih bolesnika.
Žene s nedostatkom željeza imaju mnogo viši rizik od nastanka hipotireoze. U žena s manjkom željeza česti je nalaz niže razina fT4 i viša razina antitijela na tiroidnu peroksidazu (TPO). Kod trudnica s niskim željezom češće viđamo i više vrijednosti TSH.
Nedostaci željeza i joda često postoje istodobno. Manjak željeza utječe na manju iskoristivost joda iz hrane. Kombinirana upotreba željeza i joda je često učinkovitija nego korištenje ovih spojeva posebno.
CINK
Cink je važan za proizvodnju hormona štitnjače i enzime koji pretvaraju T4 u T3. Hormoni štitnjače utječu na promet cinka u organizmu. Ako nemamo dovoljno cinka, doći će do hipotireoze. Previše cinka može dovesti do hipertireoze i tumora štitnjače.
SELEN
Selen je ključan element za funkciju štitnjače. Važan je za enzime koji štite stanice štitnjače od oksidativnog stresa. Manjak selena povezan je s autoimunim bolestima štitnjače i hipotireozom. Dodatak selena može smanjiti razine antitijela na tiroidnu peroksidazu (TPO), poboljšati strukturu štitnjače i olakšati simptome. Obično se spominju doze od 100 μg dnevno, a gornji tolerirani unos je 400 μg. Predoziranja su moguća, a simptomi su miris češnjaka u ustima, ispadanje kose, krhki nokti i mučnine.
Sadržaj selena u biljnoj hrani ovisi o sastavu i vlažnosti tla. Europa, Novi Zeland, Sibir i dijelovi Azije imaju vrlo niske količine ovog elementa u svom tlu, dok je tlo Amerike bogato selenom. Brazilski oraščić poznat je izvor selena pa tako kažu da količina od 3 oraščića dnevno dostiže maksimalne dnevne doze ovog elementa. Ipak, nemaju svi brazilski oraščići istu količinu selena. Ona ovisi, kao i kod svih namirnica, o tlu na kojem je plod uzgojen.
VITAMIN D
Vitamin D ima složene učinke na imunološki sustav te vjerojatno utječe na štitnjaču putem svojih imunomodulatornih učinaka. Iako utjecaj vitamina D i njegovi učinci nisu do kraja razjašnjeni, može biti koristan u bolesnika s hipotireozom, osobito ako uzmemo u obzir čest manjak ovog vitamina i njegove dobrobiti pri regulaciji stresa.
Istaknimo i važnost:
- unosa proteina, osobito aminokiseline tirozina kojom obiluju riba, meso, mliječni proizvodi i mahunarke.
- vitamina A koji pomaže stanicama da budu osjetljivije na hormone štitnjače
- dovoljnog unosa vitamina B skupine, mangana i bakra
- probiotika koji mogu pomoći, no potrebno je još podrobnijih istraživanja
(Ne)opravdan strah od goitrogena?
Goitrogeni su tvari koje na razne načine koče rad štitnjače. U njih ubrajamo dim cigareta, BPA i ftalata iz plastične ambalaže i mnoge pesticide.
2014. godine Europska agencija za sigurnost hrane objavila je izvještaj prema kojem od 287 testiranih pesticida, više od jedne trećine ima potencijalni negativni učinak na rad štitnjače.
Namirnice bogate goitrogenima su brokula, kelj, soja i sojini proizvodi, cikla, špinat, prokulice i mnoge druge. Spomenuli smo vrlo zdravo povrće koje bi bilo šteta izbaciti iz prehrane.
Da bismo se našli u opasnosti, morali bismo svakodnevno jesti velike količine sirovih kupusnjača. Potrebno je pojesti 2 kg brokule dnevno da bismo ostvarili štetni učinak na organizam. Većina nas se bori s uvrštavanjem ovih namirnica u jelovnik nekoliko puta tjedno, a te količine ne predstavljaju nikakvu opasnost i djeluju zaštitno na organizam. Kuhanje znatno smanjuje goitrogene spojeve u namirnicama pa je i to način da smanjimo opasnost.
Istraživanja pokazuju da 3 porcije soje dnevno ne predstavljaju opasnost. Ipak, treba naglasiti kako je preosjetljivost na soju, kao i na gluten te mlijeko i mliječne proizvode česta kod osoba s Hashimotovom bolešću. Nema dovoljno dokaza da bi svi bolesnici trebali biti na prehrani bez glutena. U dogovoru sa stručnom osobom, ako sumnjate u neki od ovih problema, pokušajte doći do optimalnih potrebnih pretraga i plana prehrane za vas.
Štitnjača je žlijezda koja nam svojom aktivnošću daje do znanja kako živimo život. Usporit će ako su nam tijelo i psiha preopterećeni i tako nas upozoriti da trebamo naći načine odmora, suočavanja sa stresom i uravnotežiti prehranu. Na nama je da pokušamo slušati.
Literatura:
- Michael I Liontiris, Elias E Mazokopakis: A concise review of Hashimoto thyroiditis (HT) and the importance of iodine, selenium, vitamin D and gluten on the autoimmunity and dietary management of HT patients.Points that need more investigation, dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28315909/, pristupljeno: 28. 4. 2024.
- Shiqian Hu, Margaret P Rayman Multiple Nutritional Factors and the Risk of Hashimoto’s Thyroiditis, dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/28290237/, pristupljeno: 28. 4. 2024.
- Jovana Knezevic,Christina Starchl, Adelina Tmava Berisha, and Karin Amrein Thyroid-Gut-Axis: How Does the Microbiota Influence Thyroid Function?, dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7353203/, pristupljeno: 29. 4. 2024.
- Vinesh Dahiya, Neeru Vasudeva Sunil Sharma, Ashok Kumar Role of Dietary Supplements in Thyroid Diseases, dostupno na: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35440339/, pristupljeno: 28. 4. 2024.
- Valentina V. Huwiler, Stephanie Maissen-Abgottspon, Zeno Stanga, Stefan Mühlebach, Roman Trepp, Lia Bally, and Arjola Bano Selenium Supplementation in Patients with Hashimoto Thyroiditis: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Clinical Trials, dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10951571/, pristupljeno: 29. 4. 2024.
- Marcin Wróblewski, Joanna Wróblewska, Jarosław Nuszkiewicz, Marta Pawłowska, Roland Wesołowski, and Alina Woźniak The Role of Selected Trace Elements in Oxidoreductive Homeostasis in Patients with Thyroid Diseases, dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC10003705/, pristupljeno: 29. 4. 2024.
- Is Broccoli Really Bad for Your Thyroid?, dostupno na: https://www.thethyroiddietician.com/is-broccoli-really-bad-for-your-thyroid/, pristupljeno: 29. 4. 2024.
Autor: Bralić Anja, mag. pharm.