Ožujak je mjesec posvećen podizanju svjesnosti o raku debelog crijeva, jednog od vodećeg karcinoma u Hrvatskoj po učestalosti i smrtnosti. Ukoliko se bolest otkrije dovoljno rano izliječenje je veće od 90%. Podsjećamo da se redovito odazovete na preventivne preglede koji mogu spasiti život i spriječiti napredak bolesti.

Pobliže objašnjeno u brojkama, u Hrvatskoj godišnje oboli prosječno 3000 osoba, a umire oko 2000. Razlog velike smrtnosti je to što se rak većinom otkrije u kasnijem stadiju bolesti. Stoga se veliki naglasak stavlja na preventivni pregled, tj. probir koji se obavlja u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Programom je obuhvaćena populacija od 50. do 74. godine koja na kućnu adresu dobiva poziv. Probir je namijenjen osobama koje nemaju nikakve zdravstvene tegobe i simptome vezane uz probavni sustav.

Pregledi (na vrijeme) spašavaju život

Probir započinje hemokult testom kojim se provjera ima li okultnog (skrivenog) krvarenja u stolici koje nije vidljivo golim okom. Testiranje je jednostavno, nije bolno i sastoji se od uzimanja više uzoraka iz tri uzastopne stolice koji se šalju na analizu. Ukoliko je test pozitivan sljedeći korak je kolonoskopija koja se obavlja unutar mjesec dana kako bi se utvrdilo radi li se o polipu, upalnoj bolesti crijeva ili karcinomu. Zbog sve učestalije pojave raka debelog crijeva, preporuka je napraviti probir već od 45. godine.

Pet do sedam dana prije hemokult testa trebalo bi smanjiti korištenje lijekova protiv bolova i upale (ketoprofen, ibuprofen, acetilsalicilnu kiselinu), a tri dana prije izbjegavati vitamin C, voće i povrće bogatom vitaminom C i crveno meso. Isto tako preporuka je izbjegavati hemokult test za vrijeme menstruacije, pojave hemoroidalne bolesti ili upale mokraćnih puteva kad je prisutna krv u urinu.

Rak debelog crijeva bolest je koja se sporo razvija (od pojave prvog polipa do nastanka karcinoma može proći 8-10 godina), ima mogućnost liječenja predstadija i bilježi veliki porast učestalosti u populaciji stoga je probir (eng. screening) zdravih pacijenata od velikog značaja kako bi se spriječilo otkrivanje bolesti u kasnijoj fazi.

Kolonoskopija je sigurna i učinkovita dijagnostička metoda za vizualni pregled sluznice crijeva pomoću kolonoskopa koji na vrhu ima malu kameru. Preduvjet dobro obavljene kolonoskopije je dobro očišćeno crijevo kako bi pregled bio što kvalitetniji i kako bi se mogle uočiti već i one male promjene na sluznici crijeva.

Preporuka je 3-4 dana prije pretrage smanjiti unos krute i masne hrane, a povećati unos tekućine. Dozvoljeno je jesti lako probavljivu hranu siromašnu vlaknima, npr. bijeli kruh, palentu, griz, bistru juhu itd. Hranu koja se duže zadržava u crijevima treba izbjegavati (voće i povrće bogato vlaknima i sjemenkama kao što su mahunarke, kiwi, jagode, grožđe te kruh od cjelovitih žitarica). Nakon što se obavi čišćenje crijeva može se piti samo bistra tekućina, najčešće voda ili nezaslađeni čaj. Kod same pretrage zaostali plinovi u crijevima mogu smanjiti kvalitetu pretrage, ali se mogu uspješno ukloniti uzimanjem kapsula sa simetikonom koji razbija mjehuriće plinova.

Polipi

Polipi su izrasline koje rastu na sluznici debelog crijeva. Mogu rasti pojedinačno ili u skupinama i obično sužavaju crijevnu šupljinu. Polipi su u većini slučajeva benigni te njihova prisutnost nikako ne znači da se radi o raku debelog crijeva, ali ih smatramo premalignim promjenama jer iz njih s vremenom može nastati karcinom. Polipi mogu uzrokovati učestale zatvore, bolove ili krvarenje u crijevima i dovesti do anemije. Prednost kolonoskopije je to što se usred dijagnostičke pretrage može obaviti resekcija, tj. uklanjanje polipa te se na taj način smanjuje rizik od nastanka raka.

Prehrana je neminovno bitna u prevenciji pojave maligne bolesti debelog crijeva. Ne treba u potpunosti izbaciti nijednu namirnicu već treba umjereno jesti namirnice za koje je dokazano da povećaju učestalost pojave raka debelog crijeva. Crveno meso, procesuiranu, pečenu i prženu hranu nikako ne bismo trebali konzumirati svaki dan.

Simptomi koje ne treba zanemarivati:

  • Promjena u pražnjenju stolice (izmjena tvrde stolice i proljeva)
  • Pojava vidjive krvi u stolici, crna stolica
  • Neobjašnjiva anemija
  • Neželjeni gubitak tjelesne težine
  • Ponavljajuća bol u trbuhu i zdjelici

Poseban oprez potreban je kod osoba starijih od 50 godina kod kojih se simptomi pojave prvi put i naglo.

Rizični čimbenici za nastanak raka debelog crijeva su:

  • Nasljedni čimbenici
  • Neredovita prehrana koja uključuje visoko procesuiranu hranu
  • Prehrana siromašna vlaknima iz povrća i voća
  • Pušenje
  • Pretilost
  • Upalne bolesti crijeva (Chronova bolest ili ulcerozni kolitis)
  • Dob (90% bolesnika ima više od 50 godina kad se bolest dijagnosticira)

Ovim člankom želimo podsjetiti koliko je važno odazvati se na preventivne preglede i ne ignorirati simptome koji se javljaju duže vrijeme. Ukoliko primite pozivno pismo Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva svakako se odazovite i napravite hemokult test. Također, ukoliko se promijeni učestalost stolice te se počinju javljati bolovi, grčevi ili hemoroidi koji traju duže vrijeme uz krvarenje, svakako posjetite liječnika. Poslovica „bolje spriječiti nego liječiti“ nosi puno mudrosti, ali tek kad je stvarno primijenimo.

Literatura:

  1. Anemija – tiha patnja bolesti probavnog sustava, dostupno na: Anemija – tiha pratnja bolesti probavnog sustava (vitamini.hr), pristupljeno 10.03.2024.
  2. Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva, dostupno na: Ožujak – Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva – Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije (zzjz-zz.hr), pristupljeno 10.03.2024.
  3. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, dostupno na: Naslovna – Rak debelog crijeva (program-rakdc.com.hr), pristupljeno 09.03.2024.
  4. Priprema za kolonoskopiju, dostupno na: Priprema za kolonoskopiju – Sv. Katarina, Zagreb (svkatarina.hr), pristupljeno 11.03.2024.
Autor: Marta Gosarić, mag. pharm.
×