Retinoidi su skupina spojeva strukture slične vitaminu A i koriste se u liječenju i kozmetici zbog sposobnosti reguliranja rasta stanica epitela kože. Iako su veliku popularnost u kozmetici stekli tek u posljednjih nekoliko godina, prva studija o učinkovitosti retinoične kiseline izašla je još 1943. godine.
S vremenom su, osim učinaka na akne, primijećeni i učinci na starenje kože i psorijazu. Kroz godine razvijeni su različiti derivati retinoične kiseline koji se međusobno razlikuju po svojoj jačini djelovanja i po nuspojavama. Uz retinoide se često spominju i „alternative retinolu“ kao što je bakuchiol, resveratrol i astaksantin, spojevi koju nisu kemijski srodni retinoidima, ali pokazuju slično djelovanje.
Retinoična kiselina (poznata i kao tretinoin) je najjači retinoid i osnova je djelovanja ostalih retinoida. Dostupna je i u tabletama i daje se na liječnički recept za teške oblike akni. Pojednostavljeno gledano, ostali oblici retinoida se enzimatskim procesima pretvaraju i retinoičnu kiselinu i međusobno se razlikuju po tome koliko im je koraka potrebno za pretvorbu. Što je veći broj koraka potreban za pretvorbu, retinoid je slabiji, ali time izaziva i manje nuspojava.
Retinoidi smanjuju stvaranje komedona i upalnih procesa u aknama. Također, dobro djeluju na postupalne hiperpigmentacije i na fotostarenje kože. Povećavaju stvaranje kolagena u koži čime djeluju i na bore. Djeluju i na ubrzanje ciklusa obnove kože. Dok u 20-ima treba oko 28 dana za proces regeneracije kože, u 30-ima se to produžuje na otprilike 35 dana, u 40-ima do 40 dana i nakon 50-e godine usporava na 60 dana. Usporavanje regeneracije kože s godinama dovodi do suhoće i pojave bora te hiperpigmentacija. Korištenjem retinola proces obnove se ponovno ubrzava, ali za vidljive učinke potrebno je 3-6 mjeseci redovitog korištenja.
Od nuspojava, najčešće se javlja „retinizacija“, prijelazni period prilagodbe kože na korištenje retinoida praćeno perutanjem kože, crvenilom i preosjetljivošću. Uz korištenje retinoida obavezno se preporuča svakodnevno nanošenje kreme sa zaštitnim faktorom ujutro. Zbog privremenog stanjenja rožnatog sloja i same iritacije kože koju uzrokuju, povećava se izloženost UV zračenju i moguć je nastanak hiperpigmentacija.
Retinoidi su nestabilni spojevi i preporuča se da se nanose navečer, na suhu kožu kako bi se minimizirale nuspojave. Kada koristimo retinol, ne preporuča se koristiti kozmetiku s drugim aktivnim sastojcima (npr. alfa-hidroksi kiseline kao što su glikolna, čak i vitamin C) istu večer. Preporuka je retinol polako uvoditi u rutinu njege kože, najprije dva puta tjedno, u manjim količina (veličine zrna graška). Ako koža dobro podnosi retinoid, može se postepeno češće upotrebljavati.
Retinaldehidi (retin-aldehid i hidroksipinakolonretinoat – dostupan pod imenom granactive ili HPR) najjači su oblik retinoida dostupnih bez recepta i trebaju samo 1 korak pretvorbe do retinoične kiseline. Nježniji su oblik retinoida, a još uvijek imaju snažan učinak na akne i bore, iako često izazivaju suhoću i perutanje.
Retinol je spoj kojem trebaju dva koraka pretvorbe do retinoične kiseline i otprilike je 10 puta slabiji od retinaldehida. Izaziva puno manje iritacija i dobro djeluje na bore, ali već slabije djeluje na pojavu akni.
Retinil-esteri (retinil-propionat, retinil-palmitat, retinil-acetat) kojima treba tri koraka za pretvorbu u retinoičnu kiselinu, najstabilniji su spojevi i imaju najmanji potencijal za izazivanje iritacija, ali im i treba najduže da pokažu puno djelovanje.
Bakuchiol je spoj biljnog porijekla i nije strukturno sličan retinoidima, ali po utjecaju na stanice ima slična svojstva pa i naziva se „biljni retinol“ . Djelovanje mu je usporedivo s 0,5% retinolom, ali uz korištenje 2 puta dnevno (retinol se koristi 1 x dnevno) i dobar je izbor kod preosjetljivosti kože na retinoide.
Korištenje retinoida treba izbjegavati kod osoba sklonih alergijama i kod jako suhe kože. Ne preporučuje se kod trudnica, dojilja i žena koje planiraju trudnoću. Zbog sve veće prisutnosti retinoida u kozmetičkim proizvodima, EU kozmetička direktiva ograničila je postotak retinoida koji se može koristiti u kozmetici u slobodnoj prodaji na 0,3% za proizvode za lice i 0,05% u proizvodima kao što su losioni za tijelo zbog mogućih štetnih utjecaja prevelikog unosa vitamina A. Trenutno dostupni proizvodi mogu ostati na tržištu do 2026. godine, nakon čega se moraju prilagoditi novim propisima.
Literatura:
- Zasada M., Budzisz E., Retinoids: active molecules influencing skin structure formation in cosmetic and dermatological treatments, Postepy Dermatol Alergol. 2019 Aug; 36(4): 392–397, dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6791161/, pristupljeno 22.1.2024.
- Which ingredients will be restricted in the European Union by the end of 2023? (2013.), dostupno na https://coslaw.eu/which-ingredients-will-be-restricted-in-the-european-union-by-the-end-of-2023/, pristupljeno 24.1.2024