Sredinom prošlog stoljeća pušenje cigareta bio je sinonim glamura i uspjeha. Nešto što je na početku bilo dostupno samo gradskoj eliti, ubrzo se masovnom produkcijom i marketingom proširilo u sve slojeve društva, pa se tako pušilo u restoranima, na radnom mjestu, u domovima. Zbog neznanja o štetnost pušenja duhanskih cigareta, skoro svaki drugi građanin industrijaliziranog svijeta bio je pušač.
Danas je taj postotak mnogo manji, a za pušenje znamo da je vodeći rizičan čimbenik za obolijevanje i prijevremeno umiranje, a moguće ga je spriječiti. U Hrvatskoj 22,1 % odraslih čine svakodnevni pušači, a također se nalazimo i među zemljama s najvećom prevalencijom pušenja adolescenata.
Zašto je pušenje štetno?
Pušenje duhana je pandemijski proširena ovisnost i jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice jer ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine zbog pušenja umire više od 6 milijuna ljudi, a 890.000 umire zbog pasivnog pušenja. Udisanjem dima cigarete u tijelo se, osim nikotina, istovremeno unosi i ugljikov monoksid, kancerogene tvari i tisuće drugih štetnih kemikalija. Svaka cigareta uzrokuje poremećaje u disanju, oduzima tijelu kisik, ubrzava frekvenciju srca, sužava krvne žile i diže tlak, a osim što pušač uzrokuje štetu sebi, šteti i zdravlju osoba uz sebe.
Pušenje je vodeći krivac za velik broj smrti uzrokovanih rakom, kardiovaskularnim ili plućnim bolestima. Također, čimbenik je rizika za respiratorne i druge infekcije, osteoporozu, reproduktivne poremećaje i neplodnost, moždani udar, sljepoću, gluhoću, periferne vaskularne bolesti, odgođeno cijeljenje rana, čireve na dvanaesniku i želucu te dijabetes. Pušenje u trudnoći uzrokuje nerazvijenost fetusa i povećava rizik od pobačaja, neonatalne smrti, respiratornih bolesti u potomstva, a vjerojatno je i uzrok psihičkih problema u potomstva.
Što uzrokuje ovisnost?
Pušenje cigareta više je od navike i stila života. Pušači su uglavnom svjesni štete koju si nanose i ne uživaju u toj spoznaji, no ipak nastavljaju pušiti. Zašto pušenje uzrokuje ovisnost? Odgovor je u nikotinu, kemijskom spoju koji se u mozgu veže na nikotinske kolinergičke receptore. Stimulacija nikotinskih kolinergičkih receptora oslobađa različite neurotransmitere u mozgu. Jedan od njih je dopamin, koji izaziva osjećaj ugode i zadovoljstva te na taj način jača potrebu mozga za užitkom i dovodi do razvoja ovisnosti. Osim kemijskih promjena u mozgu, u razvoju ovisnosti važni su i psihološki utjecaji pušenja. Pušenje postaje dio svakodnevne rutine, npr. cigareta uz jutarnju kavu, što prestanak pušenja čini iznimno teškim.
Zašto je važno prestati pušiti?
Postoji pozitivna korelacija između prosječne dnevne konzumacije cigareta i rizika od bolesti povezanih s pušenjem, ali u slučaju kardiovaskularnih bolesti ta je povezanost nelinearna, što znači da i niske razine konzumacije cigareta nose povećani rizik. U usporedbi s nepušačima pušenje:
- povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2 do 4 puta,
- povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene,
- povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12 do 13 puta,
- pušači u dobi između 30 i 40 godine imaju pet puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači iste dobi.
Izloženost pasivnom pušenju nosi značajan rizik i za djecu i za odrasle. Dakle, nepušači koji su izloženi zadimljenom okruženju imaju povećan rizik od raka, bolesti srca i respiratornih bolesti. Prestanak pušenja u bilo kojoj dobi koristan je u usporedbi s nastavkom pušenja. Za neke bolesti, rizik se može preokrenuti, dok je za druge rizik približno zamrznut na mjestu prestanka pušenja.
Tako prestanak pušenja može:
- smanjiti povećani rizik od srčanog udara uzrokovan pušenjem za 50 % unutar 12 mjeseci od prestanka pušenja,
- vratiti stopu pada plućne funkcije na normalan pad koji je povezan s dobi,
- smanjiti učestalost ‘egzacerbacija’ (akutnih napada poteškoće s disanjem koji rezultiraju smrću ili hospitalizacijom) u bolesnika s KOPB-om
- ‘zamrznuti’ rizik od karcinoma povezanih s pušenjem na razini na kojoj se dogodi prestanak pušenja, ali ga ne smanjuje u apsolutnom iznosu,
- smanjiti razine stresa i poremećaje raspoloženja.
Pušači koji ne prestanu pušiti gube u prosjeku 10 godina očekivanog životnog vijeka u usporedbi s nepušačima i počinju obolijevati od bolesti karakterističnih za stariju životnu dob oko 10 godina ranije od nepušača. Nikotin u duhanskom dimu samo je manjim dijelom zadužen za povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, dok ostali sastojci duhanskog dima čine većinu štete u razvoju respiratornih bolesti ili raka.
Kako prestati pušiti?
I nakon ovakvih činjenica i brojeva, prestanak pušenja je odluka koju je teško donijeti, a još teže provesti do kraja. Ipak, to je jedna od najvažnijih odluka u brizi za vlastito zdravlje svakog pušača. Za prestanak pušenja najvažnija je pacijentova motiviranost. Također, veliku ulogu igra i podrška bliskih osoba te zdravstvenih radnika.
Najveći problem kod odvikavanja su simptomi ustezanja, odnosno apstinencijska kriza. Navedeni simptomi uključuju jaku želju za duhanom, glavobolju, suha usta, zatvor, pritisak u prsima, nemir, uznemirenost, gubitak energije, depresiju, nesanicu, smanjenu koncentraciju i slično, a javljaju se već 24 do 48 sati nakon zadnje cigarete.
Često su ti simptomi dugotrajni i traju više tjedana, ali kod nekih se smanje brže, obično unutar dva tjedna od prestanka pušenja. To je najteži period u odvikavanju, ali pomoć se može pronaći u nikotinskoj nadomjesnoj terapiji u obliku flastera, sprejeva ili žvakaćih guma koje nadomještaju nikotin. Tako se smanjuju simptomi ustezanja, a uspješnost prestanka pušenja je gotovo dvostruka!
Pristup toj terapiji je individualiziran te je u odvikavanju od pušenja poželjno surađivati s ljekarnikom ili liječnikom da bi pacijent bio svjesniji štetnosti pušenja te kako bi uspješnost terapije bila bolja.
Literatura:
- Benowitz, NL (2010), Nicotine addiction, N Engl J Med, Vol. 2010, No. 362, 2295-303
- Blažić-Čop, N. (2007.), Ovisnost o pušenju i suvremene metode liječenja, Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Vol. 3, No. 11
- Čivljak, M., Soldo D. (2012), Intervencije za prestanak pušenja u ordinaciji liječnika obiteljske medicine, Hrvatski časopis za javno zdravstvo, Vol. 8, No. 31
- DerSarkissian, C. (2020), Quitting Smoking: What You Need to Know, dostupno na: https://www.webmd.com/smoking-cessation/smoking-cessation-guide, pristupljeno 10.03.2024.
- Džono-Boban, A., Učinci pušenja na zdravlje, dostupno na: https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/pusenje-i-zdravlje/ucinci-pusenja-na-zdravlje, pristupljeno 10.03.2024.
- Rojnić Palavra, I. i sur. (2013.), Pasivno pušenje – aktivni ubojica, Liječnički vjesnik, Vol. 135, No. 11-12
- West, R. (2017), Tobacco smoking: Health impact, prevalence, correlates and interventions. Psychol Health, Vol. 2017, No. 32, 1018-1036