Vitamin D nazivamo vitaminom sunca. Neophodan je za zdravi rast i razvoj kostiju i zubi, pa zabrinjava podatak da se manjak vitamina D bilježi u oko 50% svjetskog stanovništva.
Vitamin D se sintetizira u koži iz provitamina D izlaganjem sunčevim zrakama, no količina tako stvorenog vitamina D kod stanovnika srednje Europe koji žive sjeverno od 42. paralele nije dovoljna! Zato se u zimskim mjesecima zbog smanjene količine sunčevih zraka mogu razviti teški oblici nedostatka vitamina D. Također, dobro je znati da sredstva za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom većim od 15 smanjuju sintezu vitamina D u koži za čak 99%. Prozorska stakla i sintetički materijali apsorbiraju UV-B zračenje i time otežavaju sintezu.
Osim sintezom u koži vitamin D unosimo i hranom. Namirnice bogate vitaminom D su riblje ulje i riblje meso, mlijeko i mliječni proizvodi, žitarice, žutanjak, kvasac i jetra. Najveći dio vitamina D koji unesemo u organizam pohranjuje se u jetri i masnom tkivu.
Vitamin D je važan jer:
- Spriječava i liječi rahitis i osteoporozu, neophodan je za apsorpciju kalcija i fosfata za normalan rast i mineralizaciju kostiju i zubi
- Manjak vitamina D uzrokuje bolesti srčano-krvožilnog sustava (visoki krvni tlak, srčanu insuficijenciju)
- Manjak D vitamina je vezan uz tumorske bolesti ( rak debelog crijeva, rektuma, prostate i dojke)
- Šećernu bolest
- Kronične upalne bolesti ( bolest crijeva)
- Autoimune bolesti ( multipla skleroza, reumatiodni artritis, Hashimoto tireoditis)
Vitamin D je neophodan za rast i razvoj organizma tako da je kroz dojenačku dob pa sve do adolescencije potrebno osigurati dovoljne količine D vitamina. Preporučuje se od 400-800i.j./dan. Time se sprječava rahitis – metabolička bolest kostiju uzrokovana nedovoljnim izlaganjem kože sunčevom svjetlu i nedovoljnom resorpcijom vitamina D iz crijeva. Rahitis karakteriziraju mekane i deformaciji sklone kosti zbog nedostatka kalcija, fosfata i D vitamina, a i zubi također zaostaju u razvoju.
Trudnice i dojilje trebaju voditi računa o dovoljnom unosu vitamina D koji je neophodan za razvoj ploda.
U starijoj životnoj dobi kada opada kapacitet za stvaranje vitamina D u koži, smanjena je i apsorpcija iz crijeva, ali i primjena lijekova poput diuretika, antiepileptika, hipolipemika, srčanih glikozida, kortikosteroida može uzrokovati manjak vitamina D. Zato se u starijoj dobi preporučuje dnevni unos od 1500-2000 i.j./dan.
S druge strane, prevelik unos vitamina D može dovesti do poremećaja metabolizma kalcija i manifestirati se umorom, glavoboljom, probavnim smetnjama, gubitkom na težini, anemijom. Može doći i do kalcifikacije mekih tkiva srca, arterija plućnih alveola, oštećenja želuca, bubrega i gušterače. Zbog sposobnosti vitamina D da se taloži u masnom tkivu osobe koje naglo mršave trebaju biti oprezne zbog oslobađanja spremljene količine vitamina D!
Danas su dostupne laboratorijske pretrage kojima je moguće utvrditi razinu vitamina D i ovisno o nalazima pristupiti terapiji.
Za terapiju nadoknade vitamina D u ponudi imamo preparate u obliku tableta, kapi ili spreja koji se mogu dobiti propisani na liječnički recept ili bezreceptni kupiti u slobodnoj prodaji.