Za nastanak karcinoma kože odgovorno je prvenstveno izlaganje UV-zračenju. Karcinom kože pokazuje najveću stopu rasta u odnosu na druge karcinome u populaciji bijelaca, a broj novooboljelih pacijenata s karcinomom kože se od 60-tih se godina udvostručava svakih deset godina. Zbog toga se nužno nameće potreba ozbiljnijeg pristupa zaštiti od UV-zraka. Svjetska zdravstvena organizacija 2009. godine uvrstila je UV-zračenje u popis čimbenika s karcinogenim djelovanjem na zdravlje ljudi. UV-zračenje se dijeli na UVA, UVB i UVC zračenje. Za razliku od UVC zraka, UVB i UVA dopiru do površine Zemlje, prodiru u kožu te mogu uzrokovati oštećenja ako ona nije prikladno zaštićena.

Individualan rizik

Intenzitet zaštitnih mjera razlikuje se od osobe do osobe. Preporuke i mjere efikasne zaštite od UV-zračenja treba odrediti pojedinačno, prema tipu kože, dobi pojedine osobe, njezinim životnim okolnostima, zanimanju i navikama u slobodno vrijeme. U rizične skupine spadaju:

• djeca
• osobe svijetlije puti
• osobe s povišenom osjetljivošću na UV-zračenje (prirođenom ili zbog uzimanja određenih lijekova)
• osobe s posebnim oboljenjima kože
• starije osobe i osobe s oštećenom kožom uslijed UV zračenja
• pacijenti na imunosupresivnoj terapiji ili terapiji zračenjem
• osobe koje u obitelji imaju osobu oboljelu od raka kože
• posebna zanimanja koja se redovito i dugotrajno izlažu UV-zračenju

UV-indeks (skraćeno UVI) je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV-zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV-zraka. UV-indeks određuju različiti čimbenici kao što su zemljopisna širina, godišnje doba, stupanj oblačnosti te nadmorska visina nekog mjesta. Mijenja se tijekom godine, ali i tijekom dana. Najviši je u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu. Intenzitet zračenja može nadmašiti očekivani UV indeks uslijed reflektiranja sunčevih zraka na snijegu, površini vode ili pijesku.

Modeli UV-zaštite

Fotoprotekcija označava sve mjere kojima se pokušava smanjiti štetno djelovanje UV-zraka na ljudsku kožu. Time se smanjuje rizik nastanka raka kože, fotostarenje i druga oštećenja kože. Ono obuhvaća:

• Preventivno ponašanje
• Zaštitna sredstva za nanošenje (za vanjsku primjenu)
• Zaštitna sredstva za oralnu primjenu
• Korištenje zaštitnog tekstila (UV-zaštitne odjeće) i naočala

Prevencija kao zaštita od UV zračenja:

1)  Izbjegavati solarije i druge umjetne izvore UV-zračenja.
2)  Izbjegavati boravak na otvorenom u razdoblju kada je UV-zračenje najjače. Posebno treba izbjegavati ili smanjiti boravak vani preko podneva, jer je tada sunce u zenitu te intenzitet UV zračenja najveći. Točno vrijeme zenita ovisi o zemljopisnom položaju određenoga mjesta. Na području Hrvatske  vrijeme zenita najčešće nije u 12 sati, nego oko 13-13.30 sati.
3)  Izbjegavati nastanak opeklina od sunca. Kožu treba postepeno privikavati na sunce
4)  Prilikom odabira ljetne destinacije treba voditi računa o individualnoj osjetljivosti na UV zračenje.
5)  Nositi odjeću koja prekriva osjetljive dijelove tijela, pokrivalo za glavu koje također štiti lice, uši i zatiljak te sunčane naočale koje, u skladu sa standardom UV 400, štite od UV-A i UV-B zračenja.
6)  Sve nepokrivene dijelove tijela trebalo bi namazati zaštitnim sredstvom, i to nekoliko puta dnevno, a kod vodenih sportova korisitit isključivo vodootporna sredstva.
7)  Dojenčad i mala djeca do 2 godine NE smiju se direktno izlagati suncu – mjesto za igru mora biti  zaštićeno od sunca!
8) Kod direktnog izlaganja suncu izbjegavati korištenje parfema jer oni imaju fotosenzibilizirajuće djelovanje.
9) Ukoliko uzimate lijekove, treba provjeriti postoje li nuspojave u uvjetima izlaganja UV zračenju.

Izvori:

http://www.poliklinika-manola.hr/zastita-od-uv-zracenja
http://www.inpharma.hr/index.php/news/1002/20/Fotoprotekcija; 25.8.2015.

Autor: Petar Vehtersbah Stojan, mag. pharm.