Kako nam se ljeto približava sve više razmišljamo o zaštiti od sunca. Često čujemo različita razmišljanja o tome kako se zaštiti od sunca. Iako je općeprihvaćeno da je kožu potrebno štititi od štetnog utjecaja sunčeva zračenja, sve češće mediji govore o štetnosti krema za sunčanje, mnogobrojnim alergijama na zaštitne filtre prisutne u kremama i štetnosti primjene nanotehnologije u zaštiti od sunca.
Prema dostupnim podacima rak kože je u čak 80% slučajeva uzrokovan pretjeranim izlaganjem UV-zračenju. Ova vrsta tumora je i sve češće prisutna u populaciji. Stoga je potrebno informirati se o najnovijim saznanjima u zaštiti od sunca i pravodobno se zaštiti.
Što je to UV zračenje?
Zračenje koje emitira sunce djelomično se apsorbira na svom putu do površine zemlje, kroz ozonski omotač, oblake i čestice u zraku. Neki dijelovi toga sunčeva zračenja štetno djeluju na kožu (UVA/UVB zrake) . Iako je izlaganje suncu, u preporučeno vrijeme i na pravi način dobro za ljudsko zdravlje, pretjerano izlaganje može dovesti do štetnih posljedica. Kako se koža izlaže suncu, naš organizam pokreće niz procesa obrane od štetnih zraka. Najočitiji mehanizam je tamnjenje kože zbog aktivacije melanina koji naše stanice štiti od štetnih posljedica.
UVA-zrake uzrok su preranom starenju kože (fotostarenje). Uzrokuju stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija na koži. UVB-zrake uzrokuju opekline i oštećenje naših stanica.
S razvojem znanosti na tržištu su se pojavili različiti proizvodi koji smanjuju štetni utjecaj UVB i UVA-zrake. Filtre koji se danas koriste u kremama za zaštitu od sunca dijelimo na kemijske i mineralne. SPF vrijednost je oznaka koja nam govori o UVB zaštiti pri kojoj pacijent na suncu može provesti 30 puta dulje da ne „izgori“ nego bez zaštite. Omjer UVB i UVA zaštite bi, pri idealnoj zaštiti trebao biti u omjeru 3:1. Suvremena zaštita trebala bi posjedovati i UVA i UVB filtre, kako bismo se zaštitili, ne samo od opeklina i raka kože već i od fotostarenja kože.
Koliko ostati na suncu?
Vrlo je važno procijeniti kakvu kožu svaki od nas ima. Razlike u puti govore nam o našoj osjetljivosti na sunčeve zrake i njihove štetne utjecaje. Tako prirodna pigmentacija predstavlja zaštitu od UV-zraka, no ona nije jednaka kod svake kože. Neke kože lako zadobivaju opekline i ne tamne gotovo uopće, a kod drugih je pak obrnuto.
Dermatolozi govore o fototipovima koji se stupnjuju od 1 (vrlo svijetla koža) do 6 (crna koža). Što je fototip svjetliji, to koži treba više zaštite. Ni jednom fototipu ne preporuča se izlaganje suncu u periodu od 11 do 17 sati.
Svima je preporučen boravak u hladovini, korištenje šešira i sunčanih naočala. Kad jednom potamnite, nužno je i dalje nanositi zaštitna sredstva.
Karakteristike sposobnosti tamnjenja kože i preporučeni SPF period u kojem se razviju opekline (bez zaštite):
- FOTOTIP – I Vrlo svijetla put, plave ili zelene oči, plava ili crvena kosa, pjegice. Uvijek izgori, ne tamni, SPF 50+ 10-15 minuta
- FOTOTIP – II Svijetla koža, plave oči. Lako izgori, ponekad potamni, SPF 50+ 15-30 minuta
- FOTOTIP – III Umjereno tamna put, svjetlije smeđe oči. Ponekad izgori, uvijek potamni, SPF 30-50 30-40 minuta
- FOTOTIP – IV Nešto tamnija put, tamnija kosa. Minimalno izgori, lako potamni, SPF 30-50 40-60 minuta
- FOTOTIP – V Tamna put, smeđa put. Rijetko izgori, uvijek potamni, SPF 20-30 60-120 minuta
- FOTOTIP – VI Tamnosmeđa put, crna put. Nikada ne izgori, uvijek jako potamni 60-120 minuta
Količina i vrsta pripravka za zaštitu od sunca
Količine pripravaka koje većina ljudi koristi nisu dovoljne da se postigne zaštita koja je navedena na pripravku. U istraživanjima kojima se određuje efikasnost pojedinog proizvoda koristi se 2,2 mg pripravka po cm² kože. U prosječnog čovjeka na lice bi bilo potrebno nanijeti 1/3 čajne žličice kreme. Ako je vaša koža masna odaberite fluid ili emulziju s mat učinkom. Za suhu kožu poželjno je primjenjivati bogatije kreme. Ponekad su kreme tonirane kako bi se ten ujednačio. Jednom otvoreni proizvod ne bi se smio koristiti sljedeće godine jer izloženost visokim temperaturama i zraku može povećati rizik od alergija na pripravak.
Zaštita rizičnih skupina
Bebama i djeci, osobito maloj, preporučeno je ne izlagati se suncu. Ako je izlaganje neophodno, djeci, osobito onoj do godine dana starosti, te ostalim rizičnim skupinama preporuča se koristiti pripravke s mineralnim filtrima bez nanočestica zbog sve većeg broja alergijskih reakcija na kemijske UV-filtre. Pacijente s osjetljivom kožom, rozaceom ili dilatiranim kapilarama, trudnice i dojilje možemo ubrojiti u rizične skupine.
Potrebno je koristiti visok zaštitni faktor, obavezno iznad 30, po mogućnosti i do SPF 50. Za rizične skupine pacijenata važno je da proizvodi budu što prirodniji, bez sintetskih konzervansa, umjetnih mirisa. Potrebno je pripaziti i na upotrebu eteričnih ulja u takvim pripravcima jer mnoga od njih mogu potaknuti alergijsku reakciju pri izlaganju suncu.
Koliko puta nanijeti pripravak?
Preporuča se pripravak nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu te minimalno nakon svaka 2 sata provedena na suncu, posebno ako je pacijent u vodi ili se briše ručnikom.
Što učiniti prije izlaganja suncu?
Kako biste lakše potamnili i očuvali kvalitetu vaše kože, konzumirajte hranu bogatu vitaminima E, C i A, karotenoidima i flavonoidima. Mnogi od ovih sastojaka nalaze se u voću i povrću. Mrkva neosporno pomaže pri tamnjenju pošto je bogata karotenoidima te vam može pomoći pri jačanju obrambenog mehanizma i dati zlaćanu nijansu Vašem preplanulom tenu.
Na tržištu postoje mnogi dodaci prehrani koji mogu pomoći, osobito kod osoba sklonih alergijama na sunce. Najpoznatiji je beta karoten kojeg je potrebno uzimati tijekom duljeg perioda (12 tjedana) prije izlaganja suncu. Astaksantin je još jedan spoj iz skupine karotenoida izoliran iz morskih algi koji se pokazao vrlo djelotvornim u zaštiti od sunca. Potrebno ga je uzimati kroz period od 4-12 tjedana.
Prirodna zaštita od UV-zraka – biljna ulja za sunčanje
Ulja iz prirode koja posjeduju uvjerljivo najviši zaštitni faktor su ulje sjemenki maline (procijenjeni SPF 25-50) i ulje čileanskog lješnjaka (procijenjeni SPF 10-30).
Oprez
Ukoliko koristite neke lijekove kao što su nesteroidni antireumatici (ketoprofen, diklofenak), neki antibiotici ili pak retinoidi potreban je oprez kod izlaganja suncu. Ukoliko koristite kreme koje u sebi sadrže AHA kiseline ili salicilnu kiselinu potreban je oprez kod izlaganja suncu. Pročitajte uputu o svojem lijeku kako biste izbjegli neželjene fototoksične i fotoalerijske reakcije.