S dolaskom toplijeg vremena stiže i sezona alergija pa u nastavku članka možete saznati koje biljke najčešće stvaraju probleme te kako smanjiti simptome peludnih alergija i bez straha izaći van u prirodu.

Epidemiološke studije iz cijelog svijeta pokazale su da svaki četvrti stanovnik ima peludnu alergiju, a svaki osmi je alergičan na pelud ambrozije dok u Hrvatskoj 7 do 10% stanovništva boluje od peludnih alergija. Taj broj se neprestano povećava zbog pada imuniteta populacije bez obzira na dob, rasu i socijalni status.

Što su alergije?

Alergija je prejaka reakcija imunološkog sustava na uobičajene neopasne tvari kao što su pelud ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni). Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili hrane, a najčešće u tijelo ulaze dišnim sustavom iz zraka, dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekova.

Kod dodira s alergenima poput peludi, kod oboljelih od alergijskih bolesti dolazi po povećanog stvaranja protutijela vrste IgE. Ona potiču otpuštanje upalnih tvari u tijelu poput histamina i drugih tvari, što uzrokuje manje ili veće simptome, ovisno o imunitetu pojedinca. Njegova povećana koncentracija u zraku javlja se za vrijeme oprašivanja biljaka pa alergije uzrokovane sa peludi su periodične, odnosno simptomi se pojavljuju u vrijeme cvatnje određenih vrsta biljaka tako da one nisu konstantne tokom cijele godine (pretežno je to u proljeće, ljeto i jesen).

Zbog svoje veličine peludna zrnca ne mogu prodrijeti duboko u dišne puteve već uzrokuju neugodne simptome djelujući na oči, nos i nosnu šupljinu te tako predstavljaju probleme ljudima kod obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

Alergene biljke

Ovisno o geografsko – klimatskom području i vegetaciji, određene alergene biljke su karakteristične za pojedina područja, a značajan utjecaj na atmosfersku koncentraciju peluda imaju meteorološki faktori (kiša, vjetar, magla, itd.).

Na našem području najviše problema stvaraju sljedeće visoko alergene biljke:

  • breza
  • jasen
  • joha
  • lijeska
  • maslina
  • ambrozija
  • pelin
  • kamilica
  • tratinčica
  • suncokret

Simptomi i liječenje

Simptomi alergije najčešće se vežu uz nos (alergijski rinitis) te oči (alergijski konjuktivitis).

Alergijski rinitis je upala nosne sluznice uzrokovana vanjskim alergenima (npr. pelud trava, korova, stabala), a očituje se kao kihanje, začepljenost nosa i otežano disanje, curenje vodenastog iscjetka iz nosa, svrbež, crvenilo i peckanje nosa. Za vrijeme sezona oprašivanja takvi simptomi kod nekih ljudi mogu biti prisutni tijekom čitavog dana i noći u tolikoj mjeri da dolazi do gubitka sna te manjka energije za obavljanje aktivnosti tijekom dana.

  • Sluznicu nosa poželjno je što češće čistiti i ispirati morskom vodom kako bi se otklanjali nakupljeni alergeni. Postoje i kombinacije morske vode sa proteinom ektoinom koji sprječava prianjanje alergena na sluznicu nosa te smanjuje intenzitet alergijske reakcije. Ukoliko takvo ispiranje nije dostatno te se simptomi pogoršavaju, preporuča se koristiti hipertonične otopine u obliku sprejeva i kratkotrajna upotreba nazalnih dekongestiva (od 5 do 7 dana). Prednost se daje sprejevima koji sadrže ovlaživače u obliku natrijeva hijaluronata ili dekspantenola.
  • Koriste i nosne masti koje, osim što obnavljaju i vlaže nosnu sluznicu, stvaraju i mehaničku barijeru koja ju štiti od alergena.

Očni simptomi često su vezani uz alergijski rinitis, a najčešći je sezonski alergijski konjuktivitis s vrlo neugodnim simptomima. Pojavljuje se u obliku svrbeži, crvenila, naotečenosti i suzenju oka. Dodatno stanje pogoršava neprestano trljanje očiju rukama što bi se trebalo izbjegavati.

  • Potrebno je isprati očnu površinu od alergena. Preporučuju se kapljice u obliku umjetnih suza bez konzervansa ili s konzervansom koji se razlaže na svjetlu odnosno nakon ukapavanja u oko te kapljice s natrijevim hijaluronatom, dekspantenolom ili njihovom kombinacijom. Također, vrlo su korisne kapi na biljnoj bazi s kamilicom, biljkom vidac i nevenom, koje će znatno umiriti oko. Kapi za oči s raznim vrstama polimernih gelova duže se zadržavaju na površini oka štiteći ga pritom od isušivanja i dodira alergena tako da ih se preporučuje koristiti prije izlaska na zrak i izloženosti alergenima. Kao i kod sprejeva za nos, novije kapljice za oko sadrže i ektoin, prirodni sastojak koji smanjuje intenzitet alergijske reakcije, a ujedno djeluje emolijentno na očnu sluznicu, te ju štiti od alergena.
  • Ako je alergijska reakcija ipak jačeg intenziteta, preporuča se uzimati i oralne antihistaminike. Antihistaminici su lijekovi koji su sigurni, brzo djeluju, stabiliziraju antialergijski učinak, a prednost im je mogućnost uzimanja jedanput na dan i to u popodnevnim/ večernjim satima jer kod nekih osoba mogu uzrokovati mučninu i pospanost.

Ukoliko nakon 7 do 14 dana ne dolazi do poboljšanja ili se pogorša stanje, najbolje je javiti se liječniku.

Postoje mnoge prirodne tvari kojima možemo ublažiti, a ponekad čak i spriječiti simptome alergije, no tada je bitna pravovremena upotreba (par mjeseci prije sezona alergija).
Neke od njih su:

Kozlinac (Astragalus membranaceous)

Već dugo godina ta biljka se primjenjuje za ublažavanje tegoba alergijskih reakcija koje uključuju alergijski rinitis, konjuktivitis ili čak dermatitis. Smanjuje stvaranje imunoglobulina E te posljedično oslobađanje histamina. Potrebno ga je početi koristiti u nižim dozama mjesec dana prije očekivane sezone alergija te nastaviti u potrebnoj dozi tijekom cijele sezone. Njime je na prirodan način i bez sedacijskog efekta moguće ublažiti ili spriječiti pojavu alergijskih reakcija. Moguća je upotreba i kod autoimunih bolesti.

Ulje crnog kima

Ulje crnog kima je prirodni antihistaminik i jedan je od najpopularnijih prirodnih sastojaka za prevenciju alergije. Ulje crnog kima daje izvanredne rezultate kod alergičara, a njegova dugoročna upotreba dovodi do znatnog smanjenja simptoma alergije. Tretman kod alergija potrebno je započeti i nekoliko mjeseci prije (ožujak/ travanj) da bi se organizam pripremio za visoku koncentraciju peludi u zraku. Uzimanje bi se trebalo nastaviti sve do kraja jeseni, nakon čega se može napraviti pauza i ponovno početi s upotrebom u veljači.

Crna kopriva (Perilla frutescens)

Crna kopriva je jednogodišnja ljekovita biljka bogata flavonoidima koji pružaju zdravstvene koristi putem staničnih signalizacija i antioksidativnih učinaka. Znanstveno je dokazano da Perilla inhibira oslobađanje histamina te ostvaruje antialergijska svojstva koja znatno pomažu u borbi protiv alergena.

Kvercetin

Kvercetin je bioflavonoid sa snažnim antioksidativnim, antihistaminskim i protuupalnim učinkom. Preporuka je uzimati od 250-600 mg na dan podijeljeno u dvije doze, zajedno s vitaminom C i bromelinom s kojima ima sinergističko djelovanje. Prirodno ga možemo dobiti iz sjemenki grožđa, zelenog čaja, peršina, luka ili tamnog bobičastog voća.

Kalcij i vitamin C

Osobe koje nemaju optimalnu razinu kalcija u organizmu osobito su podložne alergijama, jer on smanjuje i normalizira propusnost krvnih žila do koje dolazi djelovanjem oslobođenog histamina. Preporuka je uzimati dozu od 800 mg pa čak do 1300 mg na dan te ju postupno smanjivati s ublažavanjem simptoma.

Očekivane alergije svakako će se ublažiti i visokim dozama vitamina C koji smanjuje lučenje histamina i potiče njegovu razgradnju. Uz to, on smanjuje mogućnost spazma bronhalnih puteva koji mogu biti reakcija bronhalnog napadaja alergijske astme. Potrebno ga je uzimati u dozi od 1000 mg do 1500 mg na dan, najbolje u oblicima koji štite sluznicu želuca, a postepeno se oslobađaju tijekom cijelog dana.

Veće doze kalcija i vitamina C mogu nadražiti sluznicu želuca pa se preporučuje oprez kod kupnje istih na svoju ruku. Uvijek je bitno posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom o tome.

Probiotici

Bakterije koje su prirodno nastanjene u probavnom traktu usko su povezane s imunološkim sustavom i sa sigurnošću možemo tvrditi da velik postotak imuniteta, čak do 80%, ovisi o crijevnoj bakterijskoj mikroflori. Zdrava i uravnotežena mikroflora crijeva je ona u kojoj je broj dobrih bakterija veći od broja patogenih i preduvjet je za zdravo funkcioniranje imunološkog sustava i zdravlje čitavog organizma. Istraživanje PANDA (Probiotics and Allergy) provedeno u 2007. godini pokazalo je da postoji čvrsta veza između crijevne flore i alergija. Djeca trudnica koje su uzimale probiotike tijekom trudnoće imala su i do 80% smanjenu pojavnost dermatitisa i astme. Probiotici omogućuju organizmu stvaranje više antitijela imunoglobulina IgG, te tako štite organizam od jakih alergijskih reakcija. Osnovni izvori probiotičkih bakterija su fermentirani proizvodi poput kefira, domaćeg termički neobrađenog sira ili jogurta. No, ako je uslijed alergija i oslabljenog imuniteta potrebna veća doza, potrebno ih je uzimati u obliku različitih preparata za djecu ili odrasle.

Bez obzira na koji se biljni preparat odlučili, birajte preparate sa jasnim uputstvima o doziranju i načinu upotrebe te one koji imaju dokazanu učinkovitost.

Što možemo učiniti sami za sebe u prevenciji pojave simptoma?

  • informirati se o kretanjima peludnih alergena na Web-stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
  • izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena
  • za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže
  • s obzirom da se zrnca peludi hvataju za kosu, kožu i odjeću, nakon boravka na zraku, potrebno se tuširati i promijeniti odjeću kako bi se što prije smanjila izloženost alergenima
  • ispiranje nosne sluznice trebalo bi kod alergičara biti dio svakodnevne higijene, a prednost se daje tlačnom ispiranju posebnim sustavima, s obogaćenom morskom soli
  • ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi
  • prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi
  • nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana
  • četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud
  • boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima
  • redovito uzimati terapiju propisanu od strane liječnika

Da alergije ne bi ograničavale osobe u svakodnevnim aktivnostima, potrebno ih je kontrolirati izbjegavanjem i eliminacijom alergena, a uz pomoć liječnika koji će propisati potrebnu terapiju i ljekarnika koji će objasniti pravilno korištenje iste, izlazak u prirodu ne bi smio predstavljati problem.

Literatura:

Autor: Dina Mesarek, mag. pharm.
×