Trudnoća je posebno razdoblje za svaku ženu. Razdoblje obilježeno iščekivanjem, ali i velikim promjenama na tijelu majke. Zbog velikih promjena do kojih dolazi tijekom trudnoće vrlo je važno regulirati prehranu i zadovoljiti nutritivne potrebe majke i djeteta te osigurati pravilan razvoj djeteta, zdravlje majke i optimalan ishod trudnoće. Postizanje i održavanje adekvatnog nutritivnog statusa i prije same trudnoće od iznimne je važnosti jer se na taj način osigurava temelj za zdravu trudnoću. Važnost pravilne prehrane ne prestaje rođenjem zdravog djeteta. Naprotiv, adekvatan unos hranjivih tvari presudan je za stvaranje majčinog mlijeka, potporu rasta te pravilan fizički, mentalni i emocionalni razvoj djeteta.
Potrebe za energijom i mnogim drugim nutrijentima u trudnoći rastu, a uravnotežena i raznovrsna prehrana ključna je za pravilan rast i razvoj djeteta te zdravlje majke. Međutim, zbog nemogućnosti uvida u prehrambene navike i kompletan nutritivni status trudnica te kako bi se spriječili mogući deficiti određenih nutrijenata, poželjno je uzimanje prenatalnih suplemenata.
Iako je unos svih vitamina i minerala vrlo važan za optimalni ishod trudnoće i održavanje zdravlja trudnice i djeteta, ipak postoje neki na koje treba obratiti posebnu pažnju. U kritične nutrijente ubrajaju se folna kiselina, vitamin B12, vitamin C, vitamin D, omega-3 masne kiseline (posebno DHA), kalcij, magnezij i željezo.
Folna kiselina
Istraživanja ukazuju da unos folne kiseline prije i tijekom rane faze trudnoće može smanjiti rizik od oštećenja neuralne cijevi kod fetusa u razvoju. Zbog ključne uloge u dijeljenju stanica te razvoja mozga i leđne moždine fetusa u prvom tromjesečju trudnoće, preporučuje se dodatni unos folne kiseline u tom periodu, a idealno bi bilo 12 tjedana prije začeća u dozi od 400-800 μg. Folna kiselina svoju biološku funkciju ostvaruje kao 5-metiltetrahidrofolat (5-MTHF), a sposobnost pretvorbe folne kiseline u aktivni oblik 5-MTHF različita je u populaciji. Pošto 30-50% žena ne može metabolizirati ili apsorbirati folnu kiselinu, značajno je veća korist od uzimanja aktivnog fiziološkog oblika 5-MTHF.
Vitamin B12
Vitamin B12, zajedno s folnom kiselinom, sudjeluje u formiraju fetalnog tkiva i organa. Nedostatak vitamina B12 je rijedak u općoj populaciji, no deficit je čest kod vegeterijanaca budući da se vitamin B12 nalazi samo u namirnicama životinjskog podrijetla. Metilkobalamin je oblik vitamina B12 najbolje bioraspoloživosti.
Vitamin D
Vitamin D uvjetuje količinu kalcija koju iskorištava fetus pa se povezuje s rahitisom novorođenčadi, a njegov nedostatak povezuje se s preeklampsijom, niskom porođajnom masom i prijevremenim porodom. Trudnice s adekvatnom razinom vitamina D u ranoj trudnoći imaju manji rizik od gestacijskog dijabetesa. Kako je koncentracija vitamina D u hrani vrlo siromašna, a dostatna sinteza putem izlaganja suncu moguća je samo u ljetnim mjesecima, preporuka je provjeriti i prevenirati njegov potencijalni nedostatak. U trudnica i dojilja preporučuje se uzimati 10-15 μg vitamina D (400-600 IJ dnevno).
Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline nezasićene su masne kiseline koje se ubrajaju u esencijalne nutrijente za vrijeme trudnoće i ranog djetinjstva. Ljudski organizam nema sposobnost njihovog stvaranja te je u potpunosti ovisan o unosu hranom/dodacima prehrani. Unos omega-3 masnih kiselina (posebice dokozaheksaenske kiseline – DHA) bitan je tijekom cijele trudnoće, ali i tijekom dojenja jer se izlučuje u majčinom mlijeku. DHA osigurava pravilan razvoj mozga i vida u dojenčadi i djece te poboljšava kognitivni razvoj djeteta. Trudnicama i dojiljama preporučuje se dnevni unos od najmanje 250 mg, a poželjno 300 mg omega-3 masnih kiselina (EPA+DHA) pri čemu udio DHA treba iznositi 200 mg.
Željezo i vitamin C
Tijekom trudnoće potrebe za željezom postepeno se povećavaju, a najviše su u zadnjem tromjesečju. Dodatno željezo nužno je za tvorbu hemoglobina potrebnog za povećan volumen majčine krvi, rast ploda, posteljice i drugih majčinih tkiva, što rezultira 3 do 5 puta većim nutritivnim potrebama i iznosi otprilike 30 mg dnevno. Također, fetus skladišti željezo da stvori zalihe za prvih nekoliko mjeseci života. Kako bi se zadovoljile povećane potrebe za željezom tijekom trudnoće, često se iskorištavaju zalihe željeza trudnica koje nerijetko već imaju niske zalihe željeza te su u povećanoj opasnosti od razvoja anemije. Stoga se, uz uravnoteženi plan prehrane koji osigurava 12-14 mg željeza, preporučuje unijeti 15 mg željeza dodacima prehrani. Željezo je najbolje iskoristivo u obliku bisglicinata, a vitamin C pomaže da se bolje apsorbira. Vitamin C doprinosi i normalnoj funkciji imunološkog sustava te smanjuje simptome umora i iscrpljenosti.
Kalcij i magnezij
Kalcij je u trudnoći najpotrebniji u zadnjem tromjesečju zato što sudjeluje u izgradnji kostiju fetusa. Ukoliko trudnica ne unosi dovoljno kalcija, fetus će ga nadoknaditi iz njenih kostiju pri čemu se koštana gustoća trudnice može smanjiti od 3-10%. Iako se u trudnoći povećava crijevna apsorpcija kalcija, važno je unositi adekvatne količine i to oko 1000-1500 mg dnevno. Trudnice koje uzimaju dovoljno kalcija putem mlijeka i mliječnih proizvoda nemaju potrebe za unošenjem tog minerala iz dodataka, no kod neuravnotežene prehrane poželjno je uzimati i dodatni kalcij (oko 600 mg).
Kalcij i magnezij, koji su u tijelu prisutni u točno odgovarajućem omjeru, održavaju ravnotežu između mišićne kontrakcije i relaksacije. Magnezij omogućuje opuštanje mišića, a kalcij stezanje. Ukoliko se unosi nedovoljno magnezija, dolazi do grčenja mišića. Kako bi se grčevi mišića ublažili te kako bi se smanjio rizik od prijevremenih kontrakcija maternice i samim time prijevremenog poroda, bitno je zadovoljiti potrebe za magnezijem. Preporučuje se suplementirati 300-400 mg magnezija, poželjno u obliku bisglicinata.
Prehrambene navike i održavanje optimalnog nutritivnog statusa budućih majki i trudnica važnije su nego u bilo kojem drugom razdoblju života. No, svaka trudnica i trudnoća su specifične pa se prije uzimanja bilo kakvih lijekova i dodataka prehrani u trudnoći posavjetujte sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
Literatura:
Brown B, Wright C. (2020.) Safety and efficacy of supplements in pregnancy. Nutr Rev. 1;78(10):813-826., dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7558284/
Hrg, S., Dodaci prehrani u trudnoći, dostupno na: http://www.inpharma.hr/index.php?mact=News,cntnt01,detail,0&cntnt01articleid=76&cntnt01returnid=21
Vranešić Bender, D. (2018.), Što trebamo znati o sastavu dodataka prehrani za trudnice i dojilje?, dostupno na: https://vitamini.hr/blog/vitaminoteka/sto-trebamo-znati-o-sastavu-dodataka-prehrani-trudnice-i-dojiljeg-13661/
Vranešić Bender, D., Nutritivna potpora tijekom trudnoće i dojenja, dostupno na: http://www.inpharma.hr/index.php?mact=News,cntnt01,detail,0&cntnt01articleid=2041&cntnt01returnid=21
Weiner Strugar, E., (2020.) diplomski rad: Prehrambene navike i suplementacija trudnica tijekom trudnoće i prije začeća, dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:159:531977