Stres je pojam koji koristimo već dugi niz godina i danas je uobičajeno čuti izraz “pod stresom sam”, a najčešće ne možemo točno odrediti zbog čega. Stresna situacija odnosi se na vanjski događaj koji narušava psihofizičko funkcioniranje i zahtijeva adaptaciju organizma.

Što je stres?

Stres je skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju kada vanjski i unutarnji čimbenici (stresori) narušavaju fiziološku ravnotežu organizma (homeostazu) koja je nužna za održavanje života.

Postoje različite vrste stresa: kratkotrajni odnosno privremeni stres koji stavlja organizam u privremeno “alarmantno stanje”, od kojeg osoba spava bolje i organizam je uravnotežen. S druge strane, ako je osoba izložena stresu kroz dulji period cijeli organizam je stavljen u stalno prisutno “alarmantno stanje”.

Adaptacija na stres pod nadzorom je složene neuroendokrine, stanične i molekularne infrastrukture nazvane stresnim sustavom, koja se nalazi u središnjem živčanom sustavu i na periferiji organizma. Simptomi stresa, a ponekad i kronične promjene, nastaju zbog tjelesnih funkcija koje se u stanjima stresa mijenjaju stoga osobe koje pate od kroničnog stresa pokazuju neke od sljedećih simptoma:

  • umor
  • česte glavobolje
  • nesanica
  • smanjenje koncentracije
  • gubitak motivacije
  • anksioznost, nemir, depresija
  • smanjenje libida
  • otežana probava
  • gubitak teka ili prejedanje

Regulacija stresa

Regulacija stresa je proces čija je svrha osposobiti organizam da se suoči s poremećenom fiziološkom ravnotežom organizma.

Iako se danas rijetko nalazimo u životnim opasnostima, naše tijelo na sve ono što nas brine reagira na isti način. Egzistencijalna nesigurnost i nezadovoljstvo na poslu, manjak slobodnog vremena, bolest bliskih ljudi, loši odnosi s partnerom ili prijateljima– sve su to problemi modernog čovjeka koje tijelo prepoznaje kao opasnost i reagira aktiviranjem hormona nadbubrežne žlijezde.

Stres uzrokuju upravo oni hormoni koji su našim precima bili neophodni za preživljavanje – kortizol, adrenalin i noradrenalin. Kada naš mozak osjeti opasnosti šalje signal nadbubrežnim žlijezdama da luče navedene hormone kako bi razbudili tijelo i pripremili ga na suočavanje s potencijalnom neugodnom situacijom. Kortizol simbolično nazivamo i hormonom stresa. Utječe na brojne sustave u našem organizmu jer sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina. U tom stanju pokreću se različiti mehanizmi u našem tijelu koji za posljedicu imaju brojne organske promjene na različite sustave u tijelu i dovode do bolesti.

Posljedice nagomilanog stresa

Razvoj bolesti ovisi o više čimbenika: nasljednim osobinama, odrastanju, psihološkim mehanizmima obrane, kulturnim obilježjima, životnoj sredini i potpori okoline. Brojna istraživanja pokazala su da stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našeg opažanja i interpretacije događaja te sposobnosti da se nosimo sa stresom i ima direktan utjecaj na rizik pojavljivanja psihosomatskih simptoma.

Stanje u kojem je zbog psiholoških faktora došlo do oštećenja organa i tkiva nazivamo psihosomatskom bolešću. One mogu zahvatiti različite organske sustave i uzrokovati bolesti kardiovaskularnog (hipertenzija, tahikardija, infarkt miokarda, angina pektoris), endokrinog (bolesti štitnjače, šećerna bolest), gastrointestinalnog (gastritis, ulkus), respiratornog (astma) i koštanog sustava (bolovi u kralježnici, reumatske bolesti), kožne bolesti (akne, neurodermitisi) i mnoge druge (glavobolja, vrtoglavica, migrena). Također, stalno prisutan stres može voditi do upalnih procesa u crijevima. Kod 85% ljudi stres utječe na probavne organe: ako je naša probava slaba, površina naših crijeva postaje porozna i propusna i više ne može štititi organizam od alergena, toksina i patogena. U crijevima se aktiviraju upalne tvari, štetne crijevne bakterije mogu se nesmetano razmnožavati i tada se počinjete osjećati oslabljeno.

Kako se boriti protiv stresa?

Stres je neizbježan dio naše svakodnevice. Važno je graditi otpornost na stres kako bismo spriječili da on upravlja našim mislima i postupcima te nas dovodi do kroničnog stresa i bolesti. Kvalitetna prehrana, tjelesna aktivnost, seksualna aktivnost, slušanje glazbe, boravak u prirodi, meditacija, joga, druženje i smijeh alati su uz pomoć kojih možemo stvoriti otpornost na stresne situacije.

Ako ste već izloženi velikoj količini stresa, prvu pomoć možete potražiti u dodacima prehrani napravljenima za ciljano smanjenje učinka stresa na organizam.

Uz pomoć simbiotika OMNi-BiOTiC® STRESS, koji sadrži korisne bakterijske sojeve uz dodatak vitamina B skupine, dobivate pravu potporu živcima – doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

ESI MELATONIN PURA mikrotablete namijenjene su za brže usnivanje i značajno mogu pomoći kvaliteti sna. Melatonin je hormon i prirodno ga luči pinealna žlijezda (epifiza). Regulira ritam spavanja i budnosti,a djeluje tako da doprinosi skraćenju vremena usnivanja. Nakon dvadesete godine njegovo se lučenje postepeno smanjuje, a u starosti potpuno prestaje.

Kapsule RELAXERBE pripravak su na bazi magnezija i biljnih sastojaka kreiran za relaksaciju u stresnim situacijama i ublažavanje posljedica svakodnevnog stresa.

ESI je talijanski brend dodataka prehrani i inovativnih pripravaka koji se baziraju na ljekovitom bilju. Namijenjeni su za čuvanje zdravlja i ublažavanje manjih zdravstvenih tegoba.

Autor: Ljekarna Čakovec
×