Glavne i najčešće kliničke manifestacije (85%) su infarkt miokarda i moždani udar te one koje zahvaćaju donje udove (duboka venska tromboza). Tu spadaju još i hipertenzija, reumatske bolesti srca, plućna embolija i druge manje poznate. Svim ovim bolestima zajednička je prisutnost aterosklerotskog plaka koji se tijekom vremena nakuplja u stijenkama krvnih žila zbog čega one postanu sužene i neelastične.
Simptomi KV bolesti su različiti, ovisno o kojem od prethodno nabrojenih stanja se radi:
- Bol, pritisak ili nelagoda u središnjem dijelu prsa koja se može širiti na ruke, vrat, čeljust ili leđa – kod infarkta miokarda (srčani udar)
- Mučnina, bol u trbuhu, kratak dah, hladan znoj, umor, vrtoglavica
- Promjene u srčanom ritmu
- Oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala
- Vrućica
- Kožni osip ili neobične mrlje
- Suhi i uporan kašalj
Simptomi se razlikuju od pacijenta do pacijenta, ne moraju svi imati iste.
Glavna uloga srca je da pumpa krv koja nosi kisik i hranjive tvari prema svim drugim organima. Iako mali, veličine šake, najjači je mišić u tijelu. Unatoč tome srce je ranjivo i osjetljivo na uobičajene čimbenike rizika:
- Dob – žene starije od 45 i muškarci od 55 godina
- Pušenje, uključujući i pasivno pušenje
- Najveći rizik za razvoj KVB
- Oštećuje krvne žile, pogoduje razvoju ateroskleroze
- Povećava rizik za razvoj srčanog i moždanog udara za 3x
- Povišena razina LDL („lošeg“) kolesterola i triglicerida u krvi
- Debljina
- Šećerna bolest
- Povišeni krvni tlak (hipertenzija) je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti
- Genetika
- Nedostatak fizičke aktivnost
- Stres, nedovoljno kvalitetnog sna
- Prekomjerna konzumacija alkohola
- Konzumiranje nekih droga (stimulativnih – kokain, amfetamini)
Znate li da se čak 80% preranih smrtnih događaja može spriječiti? Stoga se na inicijativu Svjetske kardiološke federacije od 2000. godine 29. rujna obilježava Svjetski dan srca. Ove godine obilježava se pod motom KORISTI ❤️ UPOZNAJ ❤️.
Naglašava se moć znanja kao alata u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Dobro je znati koji vam je indeks tjelesne mase (ITM), opseg struka, krvni tlak, razina kolesterola i šećera u krvi te na koji način te parametre dovesti do poželjnih vrijednosti.
Što možemo učiniti?
- Primjena zdravih prehrambenih navika od najranije životne dobi
- Mediteranska prehrana, DASH-dijeta (za sniženje krvnog tlaka), japanski način prehrane (svježe povrće, voće, riba, nemasno meso, cjelovite žitarice, mahunarke, maslinovo ulje, orašasti plodovi, priprema hrane uglavnom kuhanjem – karakteristika takvog načina prehrane su vlakna, antioksidansi, nezasićene masne kiseline (omega-3))
- Smanjeni unos soli, ˂5g dnevno- paziti na „skrivene“ izvore soli (kruh, peciva, keksi…)
- Gazirana pića i sokove koji su puni šećerom zamijeniti vodom ili prirodnim cijeđenim sokovima (ali ne u velikim količinama – cijela voćka je bolji izbor)
- Izbjegavati: mesne prerađevine, šećer, industrijske trans-masti (neki margarini, kolači, pržena hrana, pekarski proizvodi, grickalice, slatkiši), voćne jogurte, sokove
- Tjelesna aktivnost – barem 150 min aktivnosti tjedno (5-7 dana po 30min)
- Šetnja, vožnja biciklom, lagano trčanje, plivanje, planinarenje, vrtlarenje, košnja trave, dizanje utega, čučnjevi, sklekovi…
- Ne konzumirati alkohol, pogotovo u kombinaciji s lijekovima ili ga konzumirati vrlo rijetko u malim količinama
- Održavanje normalne tjelesne težine
- ITM 20-25 (kalkulator: https://calculator.net/bmi-calculator.html), opseg struka za žene ˂80cm, za muškarce ˂94cm
- Održavanje krvnog tlaka za sve ˂140/90mmHg, a najbolje 120-130/80 mmHg
- dijabetičari ˂130/80mmHg,
- stariji od 70 godina ˂ 140 mmHg
- Prestanak pušenja
- Vjerojatno najučinkovitija mjera za prevenciju KV bolesti
- U prvoj godini nakon prestanka pušenje rizik za srčani i moždani udar smanji se za pola
- Nakon 5-15 godina nepušenja rizik je kao i kod nepušača
- Redovito kontrolirati razinu šećera u krvi
- Redovito kontrolirati razinu kolesterola i triglicerida u krvi- što manje vrijednosti to bolje
- Kod oboljelih od KVB ˂1.4 mmol/L LDL kolesterola
- Kod visoko rizičnih ˂1.8 mmol/lL LDL kolesterola
- Trigliceridi ˂1.7 mmol/L
- Smanjenje stresa, kvalitetan san
- Trošiti lijekove koje propiše liječnik po uputi
- To najčešće znači svakodnevno, dugoročno korištenje lijekova
Za sva pitanja i nesigurnosti vezane uz terapiju kao i nefarmakološke mjere slobodno se obratite svom ljekarniku.
S malim promjenama loših životnih navika mogu se učiniti velike razlike, a sve je lakše ako znamo kako. Jer kada znamo više možemo se bolje brinuti o sebi i svojim bližnjima. Koristimo i upoznajmo ❤️.
Literatura:
- https://world-heart-federation.org/world-heart-day/, pristupano 17.9.2023.
- https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/sto-su-kardiovaskularne-bolesti/, pristupano 17.9.2023.
- https://academic.oup.com/eurheartj/article/42/34/3227/6358713?login=false,pristupano 18.9.2023.
- https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-srcano-zilne-bolesti/, pristupano 19.9.2023.