Obilježavanje Svjetskog dana astme potaknula je Globalna inicijativa za astmu (GINA) te se on redovito obilježava prvog utorka u mjesecu svibnju još od 1998. godine. Ove godine obilježava se 2. svibnja s temom „Asthma care for All“ odnosno „Briga o astmi za sve“. Astma je najčešća kronična bolest dječje dobi i među 10 najčešćih bolesti odrasle dobi, a smatra se da je u svijetu više od 300 milijuna oboljelih. U Hrvatskoj je pojavnost astme srednje visoka i kreće se između 5-8%. Najviše novooboljelih je u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama. Ovogodišnjom temom skreće se pozornost na promicanje i provedbu učinkovitih programa za liječenje astme u svim zemljama.
Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva karakterizirana pojavom bronhospazma odnosno stezanja mišića u stijenkama bronha. Upala sluznice uzrokuje poremećaj mišića dišnih putova koji postaju hiperreaktivni odnosno pretjerano podražljivi i već na malu količinu podražaja reagiraju spazmom što rezultira suženjem dišnih putova. Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi koja se nakuplja u dišnim putovima. Sve to dovodi do otežanog protoka zraka i od osobe zahtjeva veći napor potreban za disanje. Bitno je naglasiti da je u astmi suženje bronha uglavnom reverzibilan proces odnosno bronhi se mogu opet proširiti i protok zraka može se vratiti u normalu.
Simptomi astme
Najčešći simptom astme je piskanje ili zviždanje u plućima koje se javlja tijekom izdaha. Drugi simptomi koji se također javljaju su kašalj, nedostatak zraka, kratkoća daha i pritisak u prsima. Simptomi se najčešće javljaju prilikom izlaganja podražajima tj. okidačima astme kao što su alergeni, a do pogoršanja dolazi tijekom tjelovježbe, virusnih infekcija ili kod stresa. Karakteristično je pogoršanje astme tijekom noći ili u ranu zoru zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja. Za dijagnozu astme ne moraju biti prisutni svi simptomi i nije rijetkost da se astma prezentira samo nekima od navedenih simptoma.
Alergijska i nealergijska astma
Alergijska astma uzrokovana je povećanom osjetljivošću dišnih puteva i upalom nakon udisanja podražaja koje nazivamo alergeni. Najčešći su alergeni pelud različitih stabala, trava i korova, grinje, plijesni, dlaka ili perje različitih životinja. Obilježje alergijske astme je povišena razina imunoglobulina E (IgE) usmjerenih protiv alergena, atopijski dermatitis, a vrlo je često povezana i s alergijskim rinitisom tj. upalom sluznice nosa. Smatra se da 25-50% pacijenata s alergijskim rinitisom ima astmu, a 60-80% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis. Simptomi alergijske astme često se javljaju sezonski i učestaliji su u mlađoj životnoj dobi.
Nealergijsku astmu uzrokuju podražaji kao što su stres, dim cigarete, ekstremne vrućine ili hladnoće, tjelovježba, virusne infekcije i neki lijekovi. Kod nealegijske astme značajno je manje prisutan atopijski dermatitis i nisu povišene vrijednosti IgE. Pacijenti često imaju teže simptome sa slabijim odgovorom na terapiju te povećanom sklonosti trajnom suženju dišnih putova.
Liječenje astme
Ciljevi liječenja astme su postizanje dobre kontrole simptoma uz održavanje primjerenog stupnja aktivnosti te smanjenje rizika od budućih napadaja astme i trajnih oštećenja plućne funkcije.
Najvažniji i najčešći lijekovi za liječenje astme jesu inhalacijski lijekovi koji se pomoću inhalera unose u dišne putove. Lijekovi primijenjeni na taj način su sigurni i učinkoviti, počinju brzo djelovati i potrebne su niže doze pošto se primjenjuju direktno u pluća.
Postoje dvije vrste inhalera:
1. MDI (engl. metered-dose inhaler) – inhaleri aerosola
- trebaju se dobro protresti prije upotrebe
- kod upotrebe je važna koordinacija udaha i aktivacije inhalera potiskom
- zahtijevaju polagan i dubok udah
- za lakšu primjenu i bolju iskoristivost lijeka može se koristiti komorica
2. DPI (engl. dry-powder inhaler) – inhaleri suhog praha
- ne trebaju se protresti prije upotrebe
- zahtijevaju dubok i jak udah uz brz početak inhalacije
Bez obzira na vrstu inhalera, prije inhalacije lijeka važno je izdahnuti do granice nelagode čime se osigurava udah u dublje dijelove pluća. Izdahne se držeći inhalator dalje od sebe. Također, nakon inhalacije potrebno je zadržati dah desetak sekundi. Nakon primjene inhalera koji sadrže kortikosteroide treba isprati usta vodom kako bi se spriječila gljivična infekcija u ustima.
U liječenju astme koriste se dvije osnovne skupine lijekova. Jednu skupinu čine lijekovi za kontrolu bolesti (temeljna terapija ili protuupalni lijekovi), a drugu skupinu čine lijekovi za olakšavanje simptoma (simptomatska terapija ili bronhodilatatori).
Lijekove za kontrolu astme predstavljaju inhalacijski kortikosteroidi koji imaju protuupalno djelovanje. Oni su najučinkovitiji lijekovi u liječenju astme koji poboljšavaju simptome i plućnu funkciju, smanjuju hiperreaktivnost na razini bronha te održavaju stabilno stanje. Jedini su lijekovi koji dugotrajnom upotrebom smanjuju rizik od smrti, a za njihov je učinak bitno redovito korištenje iako se pacijent osjeća dobro i nema izražene smetnje. Astma je kronična bolest koja je prisutna i kada nema simptoma, a prilikom neredovitog uzimanja temeljne terapije stanje se značajno pogoršava.
Simptomatsku terapiju čine kratkodjelujući bronhodilatatori koji svojim brzim djelovanjem opuštaju i otvaraju dišne putove, no oni se koriste samo prema potrebi za brzo olakšavanje simptoma kod napada astme. Prekomjerna upotreba ovih lijekova ukazuje na lošu kontrolu bolesti. Astma se smatra kontroliranom ako se simptomatska terapija koristi najviše dva puta tjedno.
Također postoje i fiksne kombinacije kortikosteroida i bronhodilatatora, a kontroliranjem temeljne i simptomatske terapije postiže se dobra ili potpuna kontrola bolesti.
Ostale mjere u poboljšanju kontrole astme
Uz redovito uzimanje terapije, što predstavlja temelj uspješne kontrole astme, pacijenti si mogu pomoći i na druge načine. Za sve pacijente s astmom vrijedi pravilo da nikako ne smiju biti izloženi dimu cigareta, bilo aktivno ili pasivno, pošto je dim cigareta značajan čimbenik pogoršanja kontrole astme. Bitno je izbjegavanje alergena ukoliko se radi o alergijskoj astmi jer su oni najčešći okidači astme. Nadalje, korisnima su se pokazale vježbe disanja, joga ili bilo koji drugi sličan postupak čiji je cilj promjena uzorka disanja, a posebno su djelotvorne u kontroli simptoma hiperventilacije. Pacijenti mogu pratiti plućnu funkciju i stanje astme mjerenjem vršnog ekspiratornog protoka zraka pomoću PEF metra (PEF mjerenjem). PEF mjerenjem mogu se rano prepoznati znakovi pogoršanja astme te sukladno tome može se na vrijeme intervenirati i spriječiti daljnje pogoršanje.
Unatoč dostupnosti učinkovitih i dobro podnošljivih lijekova, astma često nije dobro kontrolirana. Tome pridonose nedostatak svijesti o bolesti, pogrešna inhalacijska tehnika i stil života. Poznavanjem same astme, uz redovito i prilagođeno uzimanje lijekova te primjenu preventivnih mjera, danas pacijenti s astmom mogu živjeti punim plućima normalan život bez ograničenja. U tom procesu značajno mogu doprinijeti ljekarnici edukacijom pacijenata, demonstracijom pravilne inhalacijske tehnike i pomaganjem da se uklone pogreške kod primjene inhalera te savjetovanjem i poticanjem na redovito uzimanje terapija i pridržavanjem ostalih mjera.
Literatura:
- Popović-Grle S. (2013.) Epidemiologija i značenje astme. Medicus 22(1):7-12, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/156823
- Tudorić N. (2021.) Inhalacijski lijekovi u opstruktivnim plućnim bolestima – možemo li postići više?, Medicus, 30(2):207-213, dostupno na: https://hrcak.srce.hr/clanak/383669#
- Marković M. (2022.) Astma, dostupno na: https://poliklinika-binova.hr/savjeti/astma/
- Serdarević M., Kukulj S. (2016.) Što je astma?, dostupno na: https://hrvatskakucadisanja.hr/bolesti-disnog-sustava/sto-je-astma/919/
- Ortega E. V., Genese F. Astma, dostupno na: https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=15940
- Kukulj S. (2017.) Astma, dostupno na: https://www.plivazdravlje.hr/tekst/clanak/22820/Astma.html