Dolaskom toplijih i sunčanih dana više vremena provodimo u prirodi; bilo da je to šetnja šumom, livadom ili druženje u parku. Boravak u prirodi podrazumijeva adekvatnu zaštitu protiv insekata čiji ubodi i ugrizi mogu biti neugodni i bolni dok krpelji mogu širiti zarazne bolesti. Upotrebom proizvoda za odbijanje insekata i pridržavanjem savjeta možemo uspješno zaštititi sebe i djecu.

Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi stoga kao nametnici sišu krv sisavcima pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Oni se poput kukice zakače za kožu te se njihov ugriz najčešće niti ne osjeti. Važno je napomenuti da većina krpelja ne prenosi zarazne bolesti. Najčešće bolesti koje krpelji mogu prenijeti na području Hrvatske su lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis.

LAJMSKA BOLEST

Lajmska bolest (borelioza) uzrokovana je bakterijom Borrelia burgdorferi. Na mjestu ugriza krpelja javlja se kožni osip i crvenilo ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi u koncentričnim kružnicama. Ukoliko se primijete navedene promjene na koži važno je javiti se liječniku kako bi se na vrijeme krenulo s liječenjem antibioticima. Nastalo crvenilo može se početi širiti i nekoliko tjedana nakon ugriza krpelja. Uz spomenuto crvenilo i osip mogu se pojaviti bolovi u zglobovima te ostali nespecifični simptomi kao što su povišena temperatura, glavobolja, povećani limfni čvorovi i umor.

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS

Krpeljni meningoencefalitis (KME) virusna je bolest središnjeg živčanog sustava koja se prenosi ugrizom zaraženog šumskog krpelja. Njegova prirodna staništa u našim krajevima su područja između Save i Drave, područje Medvednice i Gorskog kotara.

Većina zaraženih osoba nikad ne oboli i ne razvije nikakve simptome. Ukoliko se bolest ipak pojavi prate je simptomi slični gripi kao što su povišena temperatura, malaksalost, glavobolja i bolovi u tijelu. Samo manji broj oboljelih od meningoencefalitisa ima trajne posljedice od zaraze (problemi s memorijom, paraliza, gubitak sluha).

CIJEPLJENJE KAO PREVENCIJA

Najbolja prevencija protiv krpeljnog meningoencefalitisa je cijepljenje te se preporuča kod osoba koji spadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima (šumari, vojnici, lovci, planinari). Također je opravdano cijepljenje kod osoba koje često borave u prirodi.

Cijepljenje za odrasle indicirano je za starije od 16 godina, a prima se u tri doze. Prvu i drugu dozu potebno je primiti u razmaku od 1 do 3 mjeseca. Nakon prve dvije doze može se očekivati dostatna zaštita tijekom predstojeće sezone krpelja. Treću dozu potrebno je dati 5 do 12 mjeseci nakon druge doze. Prvo docjepljivanje potrebno je provesti tri godine nakon treće doze, a potom nakon pet godina.

Za osobe starije od 60 godina razdoblja između docjepljivanja ne bi trebala biti duža od tri godine. Cjepivo je dostupno i za djecu od 1. do 5. godine te se provodi na isti način kao i za odrasle. Troškove cjepiva ne pokriva HZZO već plaća pacijent, a izdaje se na privatni recept.

Cjepivo se čuva u hladnjaku od 2°C do 8°C. Poželjno je unaprijed dogovoriti termin s liječnikom za davanje doze, a cjepivo podići u ljekarni netom prije termina. Preporuka je koristiti mali prijenosni hladnjak kako bi se osigurao hladni lanac, tj. kako bi cjepivo bilo dobro skladišteno sve do trenutka davanja doze.

SREDSTVA ZA ZAŠTITU OD KRPELJA

Repelent označava sredstvo koje specifičnim mirisom odbija insekte; najčešće komarce, krpelje ili muhe. Njihova je uloga da onemoguće ugriz insekta (sprečavanje prijenosa zaraznih bolesti) ili da suzbiju uznemiravanje i neugodnosti zbog uboda. Repelenti se proizvode u obliku različitih otopina i losiona koji se primjenjuju na kožu, a mogu biti i u obliku dima. Nanose se na kožu, odjeću i odjevne predmete npr. šešir ili kapu. Repelenti se dijele na prirodne pripravke i pripravke sintetskog podrijetla.

Određena eterična ulja mogu služiti kao repelenti jer sadrže spojeve koji odbijaju insekte. Proizvodi najčešće sadrže mješavinu eteričnih ulja; eterično ulje limunskog eukaliptusa, eterično ulje citronele, čajevca, lavande, niaulia, itd.

Treba imati na umu da eterična ulja ponekad ne mogu pružiti potpunu zaštitu jer njihova djelovanja ovise o mnogo faktora poput koncentracije djelatnih komponenti, koliko se često primjenjuju i u kojoj količini te različitom djelovanju na pojedine vrste insekata.

Mnogi prirodni proizvodi i eterična ulja mogu biti iritansi za kožu stoga je bitno pratiti uputu proizvođača o učestalosti nanošenja i dobnoj granici od koje su primjenjivi. Eterična ulja se nikad ne smiju direktno i nerazrijeđeno nanositi na kožu.

Od sintentskih repelanata najpoznatiji su DEET i ikaridin.

DEET (na etiketi označen kao N,N-dietil-m-toluamid) odbija muhe, buhe, krpelje i komarce. Veći postotak djelatne tvari ne znači i veću zaštitu protiv insekata već samo označava da proizvod dulje vremena štiti od ugriza i uboda. Primjerice, 10% -tni DEET proizvod osigurava zaštitu do 2h dok 30%-tni proizvod štiti do 5h. Važno je pridržavati se uputa proizvođača i ne nanositi proizvod češće nego što je propisano. Proizvodi s više od 50% DEET-a ne znače i bolju odnosno dužu zaštitu.

Ikaridin (ili pikaridin) repelent je za krpelje i druge insekte, a može se primjenjivati na koži i odjeći. Djeluje na način da odbija insekte te stvara barijeru na koži koja onemogućava slijetanje kukaca. Na Europskom tržištu najveća dopuštena koncentracija ikaridina je 20% koji se može primjenjivati od 2. godine.

Bitno je napomenuti da nema straha od štetnih učinaka sintetskih repelenata sve dok se koriste na pravilan način kao što je označeno na svakom proizvodu.

Literatura:

Autor: Marta Gosarić, mag. pharm.
×