Bakterije žive svuda oko nas, pa tako i u nama. Svi mi nosimo u našim crijevima oko 100 milijuna živih bakterija, što je čak deset puta više nego što naše tijelo ima stanica! Mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje žive u našim crijevima možemo podijeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene.
Ravnoteža između dobrih i loših bakterija utječe na zdravlje cijelog organizma. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama, pomažu u metabolizmu hrane, a također sudjeluju i u sintezi vitamina K i nekih vitamina B skupine. Narušavanjem broja i raznolikosti crijevnih bakterija uslijed nepravilne prehrane, stresa, bolesti ili dugotrajne konzumacije nekih lijekova (npr. antibiotika), dolazi do poremećaja u odvijanju metaboličkih procesa. Tada i naš obrambeni sustav trpi veliku štetu jer se više od 80% naših imunosnih stanica nalazi u crijevima.
Što su probiotici?
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, primijenjeni u odgovarajućoj količini, ostvaruju pozitivne učinke na zdravlje jer dovode do povećanja broja korisnih bakterija u probavnom sustavu. Te korisne bakterije putem različitih mehanizama (normalizacije sastava crijevne mikroflore, optimizacije crijevnog motiliteta, kompeticije s patogenima i produkcije kratkolančanih masnih kiselina te mliječne kiseline, vodikovog peroksida i drugih antimikrobnih metabolita) potiskuju rast i aktivnost loših bakterija. Najčešći komercijalno dostupni sojevi pripadaju različitim vrstama bakterijskih rodova Lactobacillus i Bifidobacterium ili kvasnice Saccharomyces boulardii. Prilikom izbora preparata važno je obratiti pozornost na sastav i brojnost prisutnih bakterija pri čemu se prednost daje kombinacijama različitih sojeva. Rasponi djelatnih koncentracija probiotika su od 106 − 1013 CFU (engl. colony forming units), a najčešće 109 − 1011 CFU. Primjena probiotika najistraženija je kod indikacija vezanih uz probavni sustav. Nisu svi probiotici jednako učinkoviti u pojedinim indikacijama, stoga je važno odabrati sojeve bakterija koji imaju najveću razinu dokaza djelotvornosti kod pojedine indikacije.
Koji probiotički sojevi i kada?
Iako vrlo sigurni, probiotici se ne preporučaju kod određenih stanja. Rizične skupine za primjenu probiotika su prerano rođena djeca, pacijenti s akutnim pankreatitisom, pacijenti sa značajnim oštećenjima crijevne mukoze, kritično bolesni i imunokompromitirani pacijenti. Probiotici, s obzirom na to da su po svom sastavu živi mikroorganizmi, stupaju u interakcije s pojedinim lijekovima. Istovremena primjena antibiotika može smanjiti učinak probiotika koji u svom sastavu sadrže bakterije, isto tako sistemska primjena antimikotika može negativno utjecati na učinkovitost S. boulardii. U takvim slučajevima preporuka je odvojiti uzimanje antiibiotika ili antimikotika i probitika najmanje 2 sata.
U pedijatrijskoj populaciji, primjena probiotika opravdana je kod različitih stanja, a najviše razine dokaza postoje za učinkovitost probiotika u liječenju akutne dijareje. Tu su najučinkovitiji sojevi Lactobacillus rhamnosus GG (LGG), Saccharomyces boulardii i Lactobacillus reuteri DSM 17938. Terapija započinje kod pojave prvih simptoma, a probiotik se primjenjuje dva puta dnevno kroz sljedećih 5 do 7 dana. LGG i S. boulardii također su vrlo učinkoviti u prevenciji dijareje uzrokovane antibioticima, pri čemu se probiotik koristi 1 do 2 puta dnevno za vrijeme čitavog trajanja antibiotske terapije. Za liječenje funkcionalne konstipacije kod djece može se preporučiti terapija s L. reuteri DSM17938 kroz 8 tjedana. Također, terapija sa S. boulardii kroz 2 do 4 tjedna može poboljšati učinkovitost i sigurnost eradikacijske terapije H. pylori. Probiotici bi kod djece mogli biti učinkoviti i kod niza drugih indikacija kao što su ublažavanje simptoma iritabilnog crijeva, remisija ulceroznoga kolitisa, prevencija respiratornih infekcija, no s manjom učinkovitosti. Kod novorođenčadi s visokim rizikom za pojavu alergija preventivno se mogu preporučiti probiotici, ali za ublažavanje simptoma postojećih alergija ili atopijskog dermatitisa oni nemaju dokazanu učinkovitost.
U odrasloj populaciji probiotici se također mogu preporučiti za niz indikacija. Najviša razina dokaza postoji za primjenu S. boulardii u svrhu prevencije dijareje uzrokovane antibioticima. S primjenom probiotika potrebno je započeti od početka primjene antibiotika te nastaviti s primjenom čak do 7 dana nakon provedene antibiotske terapije. S. boulardii se preporučuje i za liječenje akutne dijareje te prevenciju i liječenje putničke dijareje. Također, vrlo učinkovitim pokazao se u prevenciji dijareje uzrokovane C. dificile u bolničkim uvjetima. Probiotike se svakako može preporučiti kao dopunu eradikacijskoj terapiji H. pylori. Oni sami ne dovode do eradikacije Helicobacter pylori, ali poboljšavaju učinkovitost i smanjuju nuspojave eradikacijske terapije (dijareja, povraćanje, gubitak apetita, poremećaj okusa, nadutost i konstipaciju) te ublažavaju intenzitet simptoma infekcije. Korištenje probiotika kroz najmanje 4 tjedana dovodi do poboljšanja jednog ili više simptoma u različitim podtipovima sindroma iritabilnog crijeva (kvalitete života, abdominalne boli, flatulancije, nadutosti ili konzistencije/ frekvencije stolice). Sve značajnija je i uporaba probiotika u svrhu poboljšavanja stope izlječenja bakterijskih vaginoza i vulvovaginalne kandidijaze. Za vaginalnu mikrofloru bitne su različite vrste Lactobacillusa, a značajni rezultati postižu se uglavnom nakon dugotrajnije primjene u trajanju od nekoliko tjedana.
Probiotici su važni čimbenici zdravlja naših crijeva, ali i cijelog organizma, stoga je važno odabrati kvalitetan i učinkovit pripravak za određeno stanje!