Današnji ubrzani način života u kombinaciji sa pretežno lošim prehrambenim navikama uvelike doprinosi sve većem broju osoba koje bar određeni period života pate od zatvora ili neredovitog i otežanog pražnjenja stolice.
Zatvor ili opstipacija predstavlja izostanak spontanog pražnjenja crijeva, dok se konstipacijom smatra otežano pražnjenje oskudne, tvrde stolice, najčešće manje od tri puta tjedno u periodu dužem od 12 tjedana.
Ritam normalnog pražnjenja crijeva varira od 2-3 stolice dnevno do 2-3 stolice tjedno i u tom rasponu stolicu ima više od 95% odraslih osoba. Dojenčad često ima 3-4 stolice dnevno, dok bebe i manja djeca imaju stolicu u rasponu sličnom odraslim osobama. Broj stolica zapravo uvelike ovisi o brojnim čimbenicima, ponajviše o vrsti i količini hrane koju jedemo, unosu tekućine, kretanju, korištenju lijekova i dodataka prehrani. Brojni lijekovi za tlak, psihičke bolesti, mokrenje, protiv jakih bolova, mučnine, grčeva i sl. mogu vrlo često biti uzročnici zatvora, a isto mogu uzrokovati i pojedinici dodaci prehrani poput kalcija, željeza i dr.
Konstipacija koja je u pravilu duljeg trajanja (više od 6 tjedana) može biti simptom neke druge sistemske, odnosno metaboličke bolesti (npr. hipotireoza, šećerna bolest, multipla skleroza, Parkinsonova bolest, tumori crijeva i dr.). Ukupno od nje pati od 2-30% ukupnog stanovništva, češća je u žena i raste s dobi. Simptomi zatvora mogu uključivati bol u trbuhu, nadimanje i osjećaj nepotpunog pražnjenja uz čestu pojavu hemoroida nakon učestalog otežanog pražnjenja crijeva.
Ako se isključe bolesti čiji simptom može biti neredovito pražnjenje crijeva, kod opstipacije najprije treba korigirati prehranu.
Izbjegnite zatvor konzumirajući više povrća i zrelog voća (posebice termički obrađenog), posebno šljiva i smokava, pijući barem 2 litre vode ili čaja, te uzimajući mineral magnezij i druge, za probavu blagotvorne nutrijente poput zobene kaše i mekinja te orašastih plodova, posebice mljevenog lana.
Bitan je odgovarajući unos vode (općenito najmanje 2/L na dan).
Prehrana treba sadržavati dovoljno vlakana (20–30 g/dan) da bi se postigao odgovarajući volumen stolice. Vrlo bitno je steći naviku redovite (dobi prikladne) tjelesne aktivnosti barem nekoliko puta tjedno te ravnomjerno rasporediti obroke. Preporuča se i povećani unos prebiotika i probiotika (Linex, Biorela, Biokult, Lactocare, Prolife i sl.)
Ukoliko sve navedeno ne daje zadovoljavajuće rezultate, posavjetujte se s ljekarnikom koji Vam može savjetovati vama prikladne preparate i kako ih pravilno koristiti.
Općenito je pravilo da najprije počnete sa najblažim rješenjima poput sirupa na bazi voća i laktuloze ili kombinacije istih ( Biolaks, Portalak, Duphalac, Kivilaks, Prunulac, Turbolaks, Figalaks, Isilax, Laxogel, Ortisan kocke), potom su tu makrogoli (Macrobalans, Laksol prašak), zatim preparati na bazi indijskog trputca (Psilium, Redovita, Lepicol). Ukoliko ni to ne daje dobre rezultate mogu se dodati čajevi (planinski, list sene, purgal, bekunis) ili kapsulirani biljni pripravci (aloe vera kapsule, aloelaks, purgal, bekunis).
Tek kao krajnja opcija preporuča se upotreba kontaktnih laksativa koji mogu dovesti do ozbiljnijih nuspojava i psihofizičke ovisnosti (Dulcolax).
Sve navedeno može se kombinirati sa rektalnom terapijom u obliku čepića ili klizmi koje daju brže rezultate (djeluju u roku od 15 do 30 min), posebice kad nastane tzv. čep od tvrde suhe stolice (Dylax, Prolax, Eva q, Dulcolax).
Potreban je pojačan oprez primjene laksativa kod pacijenata s upalnim bolestima crijeva.
Nuspojave većine laksativa, ako se primjenjuju kratko (manje od tjedan dana) su rijetke, a kod duljeg uzimanja najčešće nuspojave uključuju proljev, gubitak elektrolita i dehidraciju.
Za sva pitanja s povjerenjem se možete obratiti liječniku ili ljekarniku koji će Vas, u želji da se ubuduće što rjeđe susrećete s ovim čestim i ozbiljnim problemom, rado savjetovati.