Stavimo li naš najveći organ ,kožu,pod “povećalo” otkrit ćemo mnogo toga – prolazimo li hormonalne promjene, jesmo li izloženi svakodnevnom stresu, bolujemo li od upalnih procesa, pijemo li dovoljno tekućine i mnoge druge stvari.
Hormonalne promjene u adolescenciji
Proizvodnja spolnih hormona testosterona i estrogena koji naglo rastu i prolaze kroz krvotok često uzrokuje promjene na koži. Lojne žlijezde stimulirane hormonima postaju vrlo aktivne, a u najvećem broju nalaze se na čelu, nosu, bradi i obrazima. Kad žlijezde počnu jače djelovati ovi dijelovi lica postaju masni i sjajni jer loj koji se stvara kroz pore izlazi na površinu.
Osim toga, mijenja se i tekstura kože, osobito kod dječaka. Kod njih koža postaje grublja i hrapavija. Žlijezde su iznimno osjetljive na muške hormone pa su dječaci i skloniji težim oblicima akni. Djevojke obično imaju blaže oblike akni. Ženski hormon estrogen smanjuje količinu loja koji se stvara u žlijezdama. Ipak, stanje može biti teže prije i tijekom menstruacije zato što u tom razdoblju količina estrogena pada.
Osobe s kombiniranom i masnom kožom imaju problema s količinom i kvalitetom sebuma što znači da će njihova koža vjerojatnije imati akne i druge nepravilnosti. Akne su vrlo česte u adolescenciji i pogađaju oko 80% mladih ljudi, a njihove psihološke posljedice često su značajne te je nužna pravilna reakcija, posebno jer u većini slučajeva akne nestaju s odgovarajućim liječenjem.
Masna koža obično ima zadebljanu teksturu, proširene pore i izgleda masno i sjajno. Kombinirana koža je neuravnotežena te se lako oštećuje, a nepravilnosti se obično nalaze na T-zoni: čelu, nosu i bradi.
Akne su upalno stanje kože koje pogađa pilosebacealni folikul (folikul dlake i pridružena mu žlijezda lojnica). Nabrojiti ćemo tri čimbenika odgovorna za akne:
Hiperseboreja – prekomjerno stvaranje sebuma kao rezultat hormonalne aktivnosti do koje dolazi tijekom puberteta. Koža postaje masna i sjajna i dolazi do kvalitativne promjene sebuma što znači da se sastav sebuma razlikuje od onog zdravog sebuma. Gušći je i teže otječe iz folikula što povećava rizik od stvaranja komedona.
Hiperkeratinizacija – prekomjerno umnožavanje stanica kože u zidu folikularnog kanala koje začepljuje pore i sprječava izlučivanje sebuma. Zbog toga nastaju komedoni, mali kožni osip u boji kože (zatvoreni komedon ili mikrocista) zbog kojeg koža izgleda zrnasto ili s crnom točkicom (otvoreni komedon) što upućuje na postojanje melanina (pigment kože) na površini komedona.
Proliferacija bakterija – sebum je nutritivno idealno okruženje za neke bakterije,a posebno za Propionibacterium acnes koja je inače prisutna kod svih, ali će se u slučaju akni umnožiti u pilosebacealnom folikulu i izazvati upalu. Komedon se u tom slučaju pretvara u bolnu, crvenu bubuljicu koja se zove papula (upalna lezija).
Reakcija kože na stres
Koža lica ogledalo je našeg zdravstvenog stanja. Nakupljanje stresa iznutra redovito se može zrcaliti izvana. Mnogo je živčanih završetaka povezano s kožom stoga se djelovanje naših emocija očituje na koži. Kada smo pod stresom tijelo proizvodi niz proupalnih kemikalija koje crpe vlagu iz kože te mogu doprinijeti stvaranju akni. Uz to što stres oštećuje zaštitnu barijeru kože, pospješuje lučenje hormona kortizola koji aktiviraju lojnice da izlučuju dodatne masnoće i tako kožu pretvaraju u uzgajalište prištića i ostalih nepravilnosti.
Stres se najčešće veže uz odrasle osobe, a rijetko se spominje da su i adolescenti također izloženi stresorima (vanjskim i unutarnjim čimbenicima). Stres djeluju na ljude bez obzira na dob, a u adolescentskoj populaciji on također potiče hormonski disbalans.
Njega kože
Danas postoji široki raspon rješenja za liječenje akni tijekom puberteta. No recept od strane liječnika ili dermatologa nije čarobni štapić; potrebno je pomno slijediti preporuke i biti strpljiv kako bi se postigli željeni rezultati.
Mladi često nemaju strpljenja i ako propisana terapija ne daje rezultate unutar nekoliko dana od početka primjene samoinicijativno je ukidaju. Također, skloni su eksperimentiranju s proizvodima. Učestalo mijenjanje preparata i korištenje agresivnih sredstava pretjerano isušuje i iritira kožu te može dovesti do pogoršanja problema s aknama.
Suprotno prihvaćenom mišljenju, akne nisu vezane uz nedostatak higijene. Ispravnije je reći da se radi o neprimjerenoj i neprilagođenoj higijeni poput čišćenja sapunom. Najbolji način za smanjenje akni, prištića i mitesera je da usvojite pravu i potpunu rutinu, od čišćenja do njege, uz bilo koji tretman koji vam je možda propisao vaš liječnik. Dnevna higijena igra važnu ulogu kod svih vrsta akni, a još više kod upalnih akni.
Idealno sredstvo za čišćenje mora djelovati na višak sebuma i spriječiti začepljenje pora, kako se ne bi stvarali komedoni. Dvije su ključne točke za higijenu kože sklone aknama:
- Nježno sredstvo za čišćenje koji sadrži blage sastojke koji neće ukloniti površinski sloj kože, a učinkovito smanjuje višak sebuma i uklanja nečistoće.
- Keratolitičko sredstvo za čišćenje koje može pročistiti kožu i napraviti nježan piling na površini kože tako da se pore odčepe.
Osim odabira pravog sredstva za čišćenje važna je i učestalost čišćenja. Kod masne kože i akni želimo ukloniti sve tragove nedostataka (sjaj, sebum, neujednačen ton kože…) tako da ponekad malo i pretjeramo. Preintenzivno ili prečesto pranje moglo bi oštetiti funkciju zaštitne barijere kože i povećati joj osjetljivost, osobito ako se koriste agresivni proizvod. Idealno bi bilo lice čistiti dva puta dnevno, ujutro i navečer.
Bez obzira na njihovu učestalost u adolescenata, akne je potrebno liječiti u što ranijem stadiju kako bi se izbjegle potencijalne dugoročne posljedice poput ožiljaka i promjena pigmentacije kože.
Ne istiskujte prištiće jer se time upala samo pogoršava i mogu ostati ožiljci koji će vas podsjećati na nekadašnje nepravilnosti.
Naša je koža polupropusni organ, a to znači da će veliki dio onoga što stavimo na nju završiti u našem organizmu. Stoga je potrebno njegovati ju s posebnom pažnjom i preparatima koji će pomoći regenerirati njen zaštitni sloj.
Izdvajamo Bioderma Sebium i Avene Cleanance, linije proizvoda prilagođene masnoj koži i koži sklonoj aknama koji smanjuju lučenje masnoće, smiruju iritaciju ili ublažavaju negativne učinke anti-akne terapije na koži.
Stručnjaci još uvijek nisu sa sigurnošću povezali prehranu s nastankom akni. Ipak, sve češće se kod osoba pojavljuje intolerancija na određenu vrstu hrane koja se manifestira na razne načine, a neki od njih su upravo i kožne bolesti poput akni.
U namirnice koje potiču proizvodnju hormona koji uzrokuju stvaranje i izlučivanje viška ulja iz uljnih žlijezda spadaju ugljikohidrati s visokim glikemijskim indeksom, mliječni proizvodi, zasićene masti i trans masti te pržena hrana.
Suprotno njima, složeni ugljikohidrati odnosno hrana s niskim glikemijskim indeksom može imati pozitivan utjecaj na našu kožu i smanjiti rizik od nastanka akni. Tu prvenstveno spadaju cjelovite žitarice, mahunarke i sirovo voće i povrće.
Namirnice koje sadrže cink, vitamine A i E i antioksidanse također imaju pozitivan utjecaj na kožu. Neka su istraživanja pokazala da su osobe s težim slučajevima akni imali niske razine cinka u krvi. Cink je prehrambeni mineral važan za razvoj kože kao i za regulaciju metabolizma i razine hormona. Namirnice koje sadrže veće količine cinka su sjemenke bundeve, indijski orah, govedina, purica, kvinoja, leća i plodovi mora poput školjaka.
Uz utjecaj cinka, neke studije povezuju smanjenje pojave akni s konzumiranjem omega-3 masti i antioksidansi. Najveći izvor omega-3 masti su riba i jaja, a namirnice s najviše antioksidansa su brusnice, borovnice, kupine, maline, jagode, šljive i artičoke.