Mjesec rujan posvećen je podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti, a 21. rujna obilježava se svjetski dan borbe protiv Alzheimerove bolesti. Većina ljudi bolest povezuje sa zaboravljivošću međutim ona je puno više od toga.
Alzheimerova bolest je vrlo složena progresivna neurodegenerativna bolest odnosno bolest kontinuiranog propadanja mozga. Treba napomenuti da nije svaka zaboravljivost znak Alzheimerove bolesti.
Simptomi rane faze su gubitak kratkoročnog pamćenja, teškoće snalaženja u prostoru i vremenu, poteškoće u govoru, vožnji automobila, kuhanju i drugim naučenim vještinama. Kasnije oboljeli teško brinu o sebi u vidu osobne higijene i oblačenja, a javljaju se agresivnost, halucinacije i razdražljivost.
U kasnom stadiju osoba više ne prepoznaje svoje najbliže, postaje nepokretna, ne može kontrolirati mokrenje i stolicu dok na kraju ne “zaboravi” gutati i disati što dovodi do fatalnih posljedica. Skrbnici oboljelih, najčešće najbliži članovi obitelji, daju ogromnu žrtvu i energiju svojom brigom za oboljele te su sami podložni padu imuniteta, razvoju kroničnih bolesti (povišeni tlak, šećerna bolest, depresija i druge) te “burnout-u” tj. sindromu sagorijevanja. Stoga skrbnicima oboljelih treba iskazati divljenje, razumijevanje i podršku.
Alzheimerova demencija istražuje se već više od sto godina međutim još nije u potpunosti poznato kako i kada dolazi do razvoja bolesti. Desetljećima se istražuju lijekovi, ali nažalost ne s velikim uspjehom. Bolest je neizlječiva, a postojeći lijekovi samo odgađaju napredovanje i ublažavaju simptome. Razvoj bolesti povezan je s genetskim čimbenicima na koje ne možemo utjecati i okolišnim čimbenicima na koje se može utjecati.
Pretpostavlja se da se bolest počinje razvijati godinama prije pojave prvih simptoma. Stoga je vrlo važno prepoznati i spriječiti promjenjive čimbenike rizika, a to su zapravo vrlo dobro poznata kronična oboljenja: povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene razine kolesterola u krvi, pretilost te pušenje, alkohol, fizička neaktivnost, nedovoljno kvalitetnog sna, samoća, stres, izloženost teškim metalima, pesticidima i drugim toksinima. U svemu tome vrlo bitnu ulogu ima pravilna prehrana.
Za prevenciju svih kroničnih, pa tako i Alzheimerove bolest, najviše dokaza ima mediteranski tip prehrane. Važno je unositi puno povrća, voća, osobito bobičastog (maline, borovnice, kupine), mahunarki, orašastih plodova, cjelovitih žitarica te ribu, maslinovo ulje, nemasno meso, a izbjegavati slatkiše i prerađene proizvode. Blagotvorni učinak takvog načina prehrane pripisuje se visokom sadržaju vlakana, polifenola (antioksidansa) i nezasićenih masnih kiselina. Zanimljivo je da su polifenoli prisutni i u zelenom čaju, kavi te tamnoj čokoladi pa i oni mogu biti sastavni dio zdrave prehrane, u umjerenim količinama. U literaturi se spominje i MIND dijeta koja je vrlo slična mediteranskoj te keto, ali s puno manje znanstvenih dokaza.
Od dodataka prehrani protektivno djelovanje pokazuju omega-3 masne kiseline i to s većim udjelom DHA (dokosaheksaenska), vitamin D te vitamini B kompleksa, osobito vitamin B12. Svima poznati ginkgo nema baš jasne dokaze o preventivnom učinku, a treba biti oprezan kod osoba koje koriste lijekove protiv zgrušavanja krvi. Prije korištenja bilo kakvih dodataka prehrani najbolje je unaprijed se posavjetovati s ljekarnikom ili liječnikom.
Sve je više znanstvenih dokaza o preventivnoj ulozi tjelovježbe, barem 150 minuta tjedno. Prema vlastitim mogućnostima može se hodati, plivati, trčati, planinariti, raditi sklekove, čučnjeve ili dizati utege. Bilo kakva fizička aktivnost je dobro došla pa i rad u vrtu, košnja trave itd.
Posebno treba naglasiti važnost prestanka pušenja. Izuzetno je važan kvalitetan san, a jednako je važno družiti se, provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima. Oralno zdravlje je također povezano s rizikom od razvoja demencije stoga je jako bitno voditi brigu o zdravlju zubi i usne šupljine.
Istraživanja pokazuju da neke osobe, unatoč oštećenjima na mozgu koja se javljaju kod Alzheimerove bolesti, ne razvijaju demenciju. To je stoga što izazovi za mozak i aktivnosti koje ga posebno stimuliraju, poput čitanja, učenja novih vještina, stranih jezika, igranja šaha i slično pokazuju izrazito pozitivan učinak na stvaranje takozvane kognitivne rezerve. Kognitivna rezerva je otpornost mozga koja nastaje stvaranjem fleksibilnije i složenije mreže živčanih stanica u mozgu. Cjeloživotnim učenjem održava se normalno funkcioniranje i sprječava demencija.
Iako je Alzheimerova bolest neizlječiva, može se smanjiti rizik od razvoja ili odgoditi pojava bolesti i to usvajanjem zdravih životnih navika od najranije dobi. Počnite mijenjati loše navike već danas.
Literatura:
- Alzheimer’s Association. 2016 Alzheimer’s disease facts and figures. Alzheimer’s & dementia: the journal of the Alzheimer’s Association, 2016;12(4), 459–509.
- Alzheimer’s Association. 2023 Alzheimer’s disease facts and figures. Dostupno na: https://www.alz.org/media/Documents/alzheimers-facts-and-figures.pdf, pristupano 28.8.2023.
- Sindi, S., Mangialasche, F., & Kivipelto, M. Advances in the prevention of Alzheimer’s Disease. F1000prime reports, 2015; 1-12.
- Gabelle, A., Gutierrez, L. A., Jaussent, I., Navucet, S., Grasselli, C., Bennys, K., Marelli, C., David, R., Andrieu, S., Berr, C., Vellas, B., & Dauvilliers, Y. Excessive Sleepiness and Longer Nighttime in Bed Increase the Risk of Cognitive Decline in Frail Elderly Subjects: The MAPT-Sleep Study. Frontiers in aging neuroscience, 9, 2017; 312:1-11.
- Norton S, Matthews FE, Barnes DE, Yaffe K, Brayne C: Potential for primary prevention of Alzheimer’s disease: an analysis of population-based data. The Lancet. Neurology 2014; 13:788-94.
- What is cognitive reserve? Dostupno na: https://www.health.harvard.edu/mind-and-mood/what-is-cognitive-reserve, pristupano 28.8.2023.