Ljeto nam, osim godišnjih odmora, mora i sunca, donosi i povećanu mogućnost obolijevanja od bakterijskih i virusnih infekcija.
Visoke ljetne temperature pogoduju razvoju uzročnika bolesti, a zarazimo se jedući zaraženu hranu, pijući zaraženu vodu te prljavim rukama. Tako su ljeti vrlo česti proljevi (nekad i s povraćanjem), a uzročnici su bakterije i virusi, te kod putničkih proljeva i paraziti.
Unos dobrih bakterija danas je milijun puta niži nego što je to bio u kameno doba. To je za današnjeg čovjeka veliki nedostatak s obzirom da dobre bakterije igraju važnu ulogu u održavanju zdravlja, a na osnovu znanstvenih dokaza dobile su i zajednički naziv – probiotičke bakterije, odnosno probiotici. Probiotici znatno utječu na prevenciju, ali i terapiju bolesti probavnog sustava.
Osnovna uloga probavnog sustava je razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati hranjive tvari od kojih organizam može imati koristi. No, istovremeno je važno i eliminirati tvari koje su potencionalno rizične za zdravlje.
Osnovu liječenja ljetnih infekcija čini nadoknada tekućine, oralna rehidracijska sol (ORS) i probiotici. Količina ORS ovisi o dobi, tjelesnoj težini te stupnju dehidracije. ORS treba uvesti odmah na početku proljeva ili povraćanja, a primjenjuje se sve dok proljev ne prestane. Probiotici su također od velike pomoći jer dokazano skraćuju vrijeme trajanja proljeva. Oni sprječavaju kolonizaciju crijeva opasnim bakterijama, mijenjaju pH crijeva, smanjuju propusnost stijenke crijeva i poboljšavaju imunitet. Za prevenciju putničkih proljeva uzimaju se 5 dana prije putovanja kao i za vrijeme trajanja cijelog putovanja. Preporučuju se obroci sastavljeno od lagane, jednostavne hrane (isključiti šećer, začine, masnoće, tešku hranu, mliječne proizvode – osim s probioticima) te je dobro piti čaj kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina.
Kad putujemo u inozemstvo, možemo se susresti s više vrsta namirnica s kojima moramo biti osobito oprezni. To uključuje sirovo ili nedovoljno termički obrađeno meso i plodove mora, kao i sirovo, neoguljeno voće i povrće. Voda iz slavine, led i mliječni proizvodi također mogu predstavljati rizik.
Stoga se moramo pobrinuti da jedemo samo hranu koja je dobro termički obrađena (kuhana, pečena) i poslužena vruća. Sirovo voće i povrće trebamo oprati ili oguliti. Također, pića trebamo konzumirati samo u zatvorenoj tvorničkoj ambalaži.
Za dojenčad (mlađu od šest mjeseci) je najsigurnije da bude isključivo dojena. Za dojenčad koja se hrani mliječnom formulom u obliku praha, prah treba pripremiti s vrućom vodom čija je temperatura iznad 70°C.
Da bismo bezbrižno uživali u godišnjem odmoru bilo bi dobro ponijeti sa sobom i probiotike. Prednost imaju pripravci koji sadrže veći broj različitih probiotičkih vrsta poput kombinacije laktobacila i bifidobakterija.