Koža je najveći organ našeg tijela, zadužen za prvi kontakt s okolinom i barijera između čovjeka i okoline. Sprječava prodor patogenih mikroorganizama i toksina u tijelo te štiti od gubitka vode i elektrolita, traume i sunčeva svjetla.
Koža djeteta razlikuje se od kože odraslog čovjeka. Njezina debljina kod novorođenčeta i dojenčeta iznosi 40 do 60 posto debljine kože u odrasloj dobi. Svi slojevi kože su tanji, mogu se lakše oštetiti i nedovoljno štite od prodiranja različitih tvari iz okoline. Lojne i znojne žlijezde nisu dovoljno razvijene, a zaštitni hidrolipidni film na površini kože praktički ne postoji. Vrijednost pH pri rođenju gotovo je neutralna, a kisele vrijednosti postižu se u prvih dva do četiri tjedna života. Fiziološka bakterijska flora naseljava kožu u prvih jedan do dva mjeseca.
Nedovoljno razvijen termoregulacijski centar, nerazvijene znojne žlijezde i velik omjer tjelesne površine i mase onemogućuju održavanje konstantne tjelesne temperature.
Za potpuno funkcionalno i strukturno sazrijevanje kože potrebne su dvije do tri godine. Iz svega toga jasno je da zaštita od mehaničkih, fizikalnih i infekcijskih čimbenika nije tako djelotvorna kao u odrasloj dobi. Uz to, koža djeteta sklona je isušivanju, osjetljiva je na djelovanje iritansa i na bakterijske, virusne i gljivične infekcije. Važno je istaknuti i to da je, zbog specifičnosti građe, u najranijoj dobi povećana i propusnost (permeabilnost) kože za lokalno primjenjena sredstva.
Budući da je i površina tijela u odnosu na tjelesnu masu znatno veća nego u odrasle osobe, jasno je da postoji opasnost od sistemske toksičnosti, odnosno djelovanja lokalno primjenjene tvari na cijeli organizam.
Važno je potražiti stručnu pomoć u odabiru pravilnog proizvoda za zaštitu i njegu dojenačke kože u ljetnim mjesecima, jer dobrobit sunca u prizvodnji D vitamina nasuprot štetnosti UV zraka na bebinu kožu se ne smije zanemariti.