U ljekarnama konoplju možete pronaći u različitim oblicima (kapsule, kreme, gelovi, ulje za primjenu kroz usta i ulja za masažu) stoga vam u ovom tekstu želimo pobliže objasniti njezine dobrobiti u ljekarničkim pripravcima.
Grmolika biljka konoplja ili kanabis (lat. Cannabis sativa L.) porijeklom je iz središnje Azije, a proširila se po Europi i Bliskom Istoku. Uzgaja se i koristi već tisućama godina kao izvor hrane, ulja i vlakana, u religiozne svrhe te u svrhu liječenja, osobito u drevnoj Kini, Indiji i Koreji. Danas se koristi i u kozmetičkoj, tekstilnoj industriji, građevini, industriji papira, za proizvodnju izolacijskih materijala, stočne hrane te biogoriva. U ovom tekstu, objasniti ćemo razliku između konoplja koje postoje te koje od njih se mogu koristiti u pripravcima bez recepta te što takve konoplje sadrže da mogu iskazati ljekovite učinke.
Ljekoviti fitokanabinoidi
Konoplja sadrži cijeli niz kemijski aktivnih sastojaka, njih više od 500, kao što su terpenoidi, flavonoidi, alkaloidi, a najznačajniji po svom djelovanju na ljudski organizam su fitokanabinoidi. Od preko 100 fitokanabinoida najvažniji i najpoznatiji je THC (tetrahidrokanabinol) koji ima psihoaktivno djelovanje, zbog čega se konoplja svrstava u psihoaktivne droge. Drugi važan kanabinoid je CBD (kanabidiol) koji ima biološku aktivnost, a ne pokazuje psihoaktivna svojstva. U Europskoj uniji pa tako i u Hrvatskoj dozvoljeni su samo proizvodi koji sadrže manje od 0,2 % THC-a u suhoj tvari. Devedesetih godina prošloga stoljeća otkriven je endokanabinoidni sustav u ljudskom organizmu preko kojeg fitokanabinoidi iz biljke pokazuju svoje djelovanje. To je dovelo do pojačanog interesa u istraživanju djelotvornosti, ali i nuspojava pri korištenju kanabinoida u raznim bolestima kao što je Dravetov sindrom (dječji epileptički sindrom), multipla skleroza, AIDS, glaukom, kod tumora i depresije te mnogih drugih stanja i bolesti.
Razlika između industrijske i indijske konoplje
Konoplja se može podijeliti na tri vrste ovisno o sadržaju psihoaktivnih fitokanabinoida: Cannabis sativa (industrijska konoplja), Cannabis indica (indijska konoplja) i Cannabis ruderalis (“samonikla” konoplja). Važno je naglasiti razliku između ulja koja se dobivaju iz različitih vrsti konoplje. Za dobivanje ulja iz industrijske konoplje koristi se sjeme dok se za dobivanje ulja iz indijske konoplje koriste cvijet i list. Ulje sjemenki industrijske konoplje sadrži CBD u tragovima, dok ulje iz listova i cvjetova indijske konoplje sadrži visoke doze CBD-a i THC-a sa psihoaktivnim svojstvima i koristi se pod strogim nadzorom za odobrene medicinske indikacije, a u Hrvatskoj nije dostupno. Prema Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga u Hrvatskoj je zabranjen uzgoj, posjedovanje, kupovina, prodaja i konzumiranje indijske konoplje.
Nutritivna vrijednost sjemenki industrijske konoplje
Sjemenke konoplje se smatraju jednim od nutritivno najcjelovitijih izvora hrane. Može se konzumirati kao cijela, neoljuštena sjemenka ili oljuštena kao i proizvodi njezine prerade uključujući ulje, brašno i proteinski prah (prikladan za vegane). Genetski i okolišni čimbenici utječu na sastav, a obično sadrži 25-35% ulja s jedinstvenim i uravnoteženim sastavom masnih kiselina, 20–25% proteina koji su lako probavljivi i bogati esencijalnim aminokiselinama, 20–30% ugljikohidrata (od kojih se velik dio sastoji od dijetalnih vlakana) kao i vitamine i minerale. Sjemenke konoplje također su bogate prirodnim antioksidansima i drugim bioaktivnim komponentama kao što su peptidi, fenolni spojevi, tokoferoli, karotenoidi i fitosteroli.
Upotreba ulja sjemenki industrijske konoplje
Ulje sjemenki konoplje dobiva se hladnim prešanjem sjemenki. Sadrži i do 90% nezasićenih masnih kiselina. Najznačajnije su oleinska (omega-9) te linolna (omega-6) i alfa-linolenska kiselina (omega-3). Linolna i alfa-linolenska su esencijalne masne kiseline što znači da ih ljudski organizam treba, ali ih ne može sam proizvesti pa ih moramo unositi prehranom. U ljudskom organizmu iz njih nastaju dugolančane arahidonske, dokozaheksaenske (omega-3, DHA) i eikozapentaenske masne kiseline (omega-3, EPA). Ovi biološki aktivni oblici masnih kiselina važni su za mnoge fiziološke procese uključujući održavanje strukture stanične membrane i zdravlje kardiovaskularnog sustava, regulaciju metaboličkih i upalnih procesa, integritet kože, kao i pravilnu regulaciju i razvoj moždanih funkcija.
Zbog povoljnoga omjera omega 3-6-9 masnih kiselina te sadržaja fitosterola, tokoferola (vitamin E) i karotenoida, ulje se tradicionalno koristi za ublažavanje boli kod artritisa, crvenila kože, za imunitet, kod depresije, povoljno djeluje na krvožilni sustav, regulira razine kolesterola i djeluje protuupalno. Stoga ulje u obliku kapsula ili u tekućem obliku može biti prikladno za vegane te ljude koji ne vole riblje ulje. Treba imati na umu da ne sadrži omega-3 EPA i DHA masne kiseline koje se nalaze u ribljem ulju.
U obliku masti, krema i ulja koristi se za masažu te kod bolova u zglobovima i mišićima.
U kozmetici se koristi kao emolijens za hidrataciju kože, a zahvaljujući gama-linolenskoj kiselini, flavonoidima i već spomenutim vitaminima, djeluje protuupalno, protiv iritacija, akni, psorijaze, atopijskog dermatitisa te se nalazi u nekim “anti-age” proizvodima (protiv starenja).
Zaključno, zbog vrlo vrijednog nutritivnog sastava, cijele ili mljevene sjemenke konoplje bogate vlaknima i proteinima koristan su dodatak prehrani. U dodacima prehrani, kremama i mastima koristi se kvalitetno ulje dobiveno tiještenjem sjemenki (zanemarivog sadržaja kanabinoida) bogato masnim kiselinama zbog svojeg obnavljajućeg učinka za kožu.
Literatura:
- Farinon B, Molinari R, Costantini L, Merendino N. The seed of industrial hemp (Cannabis sativa L.): Nutritional quality and potential functionality for human health and nutrition. Nutrients. 2020 Jun 29;12(7):1935.
- Bonini SA, Premoli M, Tambaro S, Kumar A, Maccarinelli G, Memo M, Mastinu A. Cannabis sativa: A comprehensive ethnopharmacological review of a medicinal plant with a long history. Journal of ethnopharmacology. 2018 Dec 5;227:300-15.
- ElSohly MA, Radwan MM, Gul W, Chandra S, Galal A. Phytochemistry of Cannabis sativa L. Phytocannabinoids: unraveling the complex chemistry and pharmacology of Cannabis sativa. 2017:1-36.
- Glivar T, Eržen J, Kreft S, Zagožen M, Čerenak A, Čeh B, Benković ET. Cannabinoid content in industrial hemp (Cannabis sativa L.) varieties grown in Slovenia. Industrial crops and products. 2020 Mar 1;145:112082.
- Andre CM, Hausman JF, Guerriero G. Cannabis sativa: the plant of the thousand and one molecules. Frontiers in plant science. 2016 Feb 4;7:19.
- Schilling S, Melzer R, McCabe PF. Cannabis sativa. Current Biology. 2020 Jan 6;30(1):R8-9.
- Baral P, Bagul V, Gajbhiye S. Hemp seed oil for skin care (non-drug Cannabis sativa L.): A review. World Journal Of Pharmaceutical Research. 2020 Jun 24;9(8):2534-56.