Dolaskom sunčanog vremena zabrinute mame dolaze kremu za zaštitu od sunca za svoje mališane. Dječja koža razlikuje se od kože odraslog čovjeka. Tanka je i u najranijoj dobi nema razvijenu odgovarajuću proizvodnju zaštitnog pigmenta melanina. Proces proizvodnje melanina počinje u prvim mjesecima života, no punu funkciju postiže tek oko 12. godine života.

Utjecaj sunčevog zračenja na kožu se zbraja. Obično do 18. godine života postignemo 70-80% ukupne životne akumulacije. Ponuda proizvoda za zaštitu od sunca je široka te svatko svom djetetu želi pružiti najbolju zaštitu.

Prođimo zajedno kroz neke osnovne smjernice odgovornog ponašanja na suncu za male bebe i djecu:

• Djeca do godine dana starosti ne bi smjela izravno na sunce, posebno ne ljeti između 10 i 17 sati. Niti jedna krema sa zaštitnim faktorom ne može mladoj dječjoj koži pružiti odgovarajuću zaštitu ako pretjerujete s izlaganjem suncu, osobito u danima s visokim UV indeksom.
• Nikad bebu ne ostavljajte golu ili u kupaćem kostimu na suncu. Pamučne majice s rukavima pružaju zaštitu, no ona je relativno mala.
• Šešir i sunčane naočale obavezni  su dio ljetne garderobe. Rijetko se kad spominje važnost kvalitetnih sunčanih naočala u mlađoj dobi. Oko je jako osjetljivo na sunčeve zrake, a dječje oko nema razvijene mehanizme zaštite. Sunčane naočale koje udovoljavaju europskim standardima označena su znakom CE.
• Na tržištu postoji posebna fotoprotektivna odjeća koja nosi oznaku UPF. Šeširi, kape i majice sa UV zaštitom jedan su od najboljih načina zaštite od sunčevih zraka. Iako nam možda isprva izgleda smiješno dijete na plažu obući u poprilično zatvoreno odijelce s UPF 50+, takva zaštita je trajna, ne ispire se i vrlo je sigurna za dječju kožu.
• Zaštitite dijete čak i u sjeni i za oblačna vremena: više od 80% UV zraka prolazi kroz oblake, a suncobran ne pruža dovoljnu zaštitu.
• Na dječju kožu nanosite visoki zaštitni faktor jer često ne nanosimo dovoljnu količinu zaštitnog sredstva. Npr. ako je na kutiji naznačen SPF 50, a nanese ga se u tankom sloju, SPF će iznositi oko 30. Da bi se prekrila površina cijelog tijela odrasle osobe potrebno je otprilike 6 čajnih žica zaštitnog sredstva.
•  Zaštitno sredstvo se uklanja brisanjem, znojenjem ili kupanjem pa ga je potrebno nanositi više puta u danu.
• Nanosite u debelom sloju sredstvo za zaštitu od sunca odgovarajućeg SPF zaštitnog faktora (50+), 20 minuta prije izlaganja. Posebno pazite na jako izložena područja (čelo, jagodice, nos, usne). Kremu ponovno nanosite nakon brisanja ručnikom te nakon 2 sata izlaganja suncu. Svoju kremu držite na tamnom mjestu i imajte na umu da ostaci kreme od prošle godine sigurno više ne pružaju optimalnu zaštitu.

Preparati za zaštitu od sunca:

Proizvod mora pružati UVA i UVB zaštitu da bi bio optimalan. Prema načinu djelovanja preparati za zaštitu od sunca dijele se na organska/kemijska i anorganska/ mineralna zaštitna sredstva.

Kemijska sredstva za zaštitu djeluju tako da apsorbiraju fotone UV zračenja i djelomično ih filtriraju, no ipak manji dio UV zraka prodre u kožu. Mnogi od njih izazivaju alergijske reakcije i iritacije u mladoj dobi.

Mineralna sredstva za zaštitu od sunca djeluju tako da na površini kože stvaraju barijeru koja odbija štetno sunčevo zračenje. Najčešći mineralni filtri su titanijev dioksid i cinkov oksid. Dokazano su vrlo sigurni, rijetko izazivaju alergijske reakcije i koriste se već dugi niz godina. Sigurno ste ponekad imali u rukama kremu za sunčanje koja je na koži ostavljala bijeli trag. Upravo su taj bijeli trag čestice mineralnih filtera koje nas štite.

Napretkom tehnologije te kreme više nisu toliko bijele niti teško razmazive. Ponekad su čestice mineralnih filtera usitnjene do stupnja nanočestica koje se sve češće koriste u proizvodima za zaštitu od sunca. Iako postoji bojazan da nanočestice mogu naškoditi, mnoga dosad provedena istraživanja pokazuju da one ne prodiru dublje u kožu te time ne štete organizmu. Često su obavijene zaštitnim filmovima čime onemogućeno njihovo prodiranje u dublje slojeve kože.

Izvori:

• https://www.cancer.org.au/preventing-cancer/sun-protection/nanoparticles-and-sunscreen.html
https://www.tga.gov.au/literature-review-safety-titanium-dioxide-and-zinc-oxide-nanoparticles-sunscreens#.UvmloPmSwa4
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/2762223
http://www.inpharma.hr/index.php/news/1002/20/Fotoprotekcija

Autor: Anja Bralić, mag. pharm.
×