Možete li zamisliti život bez antibiotika?

Zastanite na trenutak i zamislite svijet u kojem najobičnija posjekotina prsta ili upala grla uzrokovana streptokokom postaje po život opasna situacija. Rutinska operacija krajnika ili primjerice operacija slijepog crijeva postale bi visokorizične. Upalu mokraćnog mjehura kategorizirali bismo kao neizlječivu bolest, a tuberkulozu bismo liječili na staromodan način: udahom svježeg zraka. S navršenih 50 godina života mogli biste reći da ste dosegli duboku starost. Ovako je svijet izgledao i funkcionirao do prije nepunih 100 godina. Danas su antibiotici dostupni široj populaciji, no ukoliko ne promijenimo svijest o njihovoj primjeni, svijet iz prošlosti opet će postati naša stvarnost.

O čemu se zapravo radi?

Da bismo odgovorili na ovo pitanje, moramo se najprije vratiti u prošlost, točnije u 1928. godinu kada je škotski znanstvenik Alexandar Fleming sasvim slučajno došao do otkrića antibiotika penicilina. Možemo reći da je ovim revolucionarnim otkrićem započela nova era medicine. Kroz slijedećih nekoliko desetljeća otkriveni su i proizvedeni mnogi drugi antibiotici, a bolesti poput malih boginja, kolere, difterije, upale pluća, tifusa, tuberkuloze, sifilisa itd. svedene su na minimum, dok se životni vijek ljudi uvelike produžio.

Zvuči savršeno, zar ne? Nažalost, u cijeloj ovoj priči koja traje već gotovo stoljeće, nešto se moralo pitati i same bakterije.

Svi živi organizmi sposobni su prilagođavati se okolišnim uvjetima pa tako i bakterije na koje djelujemo antibioticima. Bakterije se jako brzo razmnožavaju te je njihova prilagodba, u odnosu na životinjsku ili ljudsku, iznimno brza (nekoliko godina). U kontaktu s antibiotikom bakterije razvijaju otpornost i svakim slijedećim kontaktom ta bakterijska otpornost jača. I dok bakterije superiorno razvijaju svoje mehanizme kako se obraniti od antibiotika (a tako će evolucijski i nastaviti), farmaceutska industrija ima sve manje rješenja u borbi protiv ovih patogenih mikroorganizama. Spomenimo samo da je zadnja nova klasa antibiotika otkrivena osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Kako je došlo do pojave rezistencije?
  • Od pedesetih godina prošlog stoljeća antibiotici su na veliko korišteni pri uzgoju životinja te su na taj način male količine antibiotika zaostajale u krajnjem proizvodu (npr. meso, mlijeko). Danas znamo da zbog te neracionalne primjene antibiotika nije dovoljno jačao naš imunološki sustav, a istovremeno su sojevi različitih bakterija u kontaktu s antibioticima razvijali otpornosti, odnosno -bakterije su mutirale.
  • Drugi veliki problem današnjice jest primjena antibiotika kod bolesti koje nisu uzrokovane bakterijskom infekcijom. Naime, antibiotici su lijekovi koji djeluju isključivo na bakterije, dok na viruse i većinu gljivica nemaju nikakav učinak.
  • Jedna od najraširenijih i potpuno neopravdanih primjena antibiotika jest u liječenju prehlada. Prehladu najčešće uzrokuju virusi na koje antibiotici ne djeluju, a njezine simptome (vrućica, curenje nosa, grlobolja, kašalj) treba liječiti ublažavanjem simptoma. Antibiotici se primjenjuju samo ako se bolest zakomplicira bakterijskom upalom (tzv. sekundarna infekcija), što nije čest slučaj.
  • Gripa je također virusna bolest te se kod nje ne smiju primjenjivat antibiotici, već se preporučuje preventivno godišnje cijepljenje. Kod svih virusnih infekcija antibiotici ne samo da ne pomažu, nego organizmu uvelike otežavaju izlječenje jer ubijaju korisne bakterije koje su važne u pravilnom radu našeg imunosnog sustava.
  • Jedan od problema pojave rezistencije jest i neadekvatno uzimanje antibiotika iako su oni opravdano propisani. Bolesnici ih često samovoljno prestaju uzimati nakon nekoliko dana jer osjećaju poboljšanje simptoma. Infekcija se u takvim slučajevima smanjila, ali nije nestala, a zaostale bakterije stvaraju dodatnu otpornost. Najčešće se tada infekcija vraća u težem obliku pa ju je mnogo teže liječiti.
Kada uzeti antibiotik?

Antibiotik je lijek koji mora biti propisan liječničkim receptom. U idealnim uvjetima, prije propisivanja antibiotika, trebalo bi napraviti laboratorijske pretrage koje bi potvrdile i identificirale bakteriju i tako omogućile liječniku najdjelotvorniji antibiotik. Liječnik bi se uvijek kada je to moguće trebao odlučiti za antibiotik užeg spektra djelovanja jer što je spektar djelovanja antibiotika širi, mogućnost razvoja rezistencije je veća.

Kako pravilno koristiti antibiotik?

Za djelovanje antibiotika bitna je njihova stalna koncentracija u organizmu. Zato se antibiotik mora piti u odgovarajućim vremenskim intervalima. Antibiotik se pije određeni broj dana (uglavnom cijelo pakiranje) da bi infekcija u potpunosti nestala. Potrebno je obratiti pažnju i na uzimanje lijeka s obzirom na obrok, te na uzimanje antibiotika istovremeno s drugim lijekovima.

Kao dodatna terapija preporučuje se uzimanje probiotika i to zato jer antibiotici često unište i tzv. „dobre bakterije“ u našim crijevima te na taj način povećavaju rizik od razvoja sekundarne infekcije (najčešće gljivična infekcija), dok nerijetko dolazi i do pojave gastrointestinalnih simptoma (proljev, nadutost). Probiotici rizik i neželjene simptome svode na minimum.

Svake se godine u studenome obilježava Tjedan svjesnosti o antibioticima kojima se pacijente potiče na odgovorno ponašanje, uz preporuke:

  • antibiotike koristite samo ako vam ih je liječnik propisao
  • ako vam liječnik nije propisao antibiotik znači da vam nije potreban
  • primjenjujte ih točno onoliko dugo koliko vam je propisano i na način koji vam je određen
  • ako vam ostane lijeka nakon terapije, predajte ih u farmaceutski otpad (u ljekarni)
  • nikad ne dijelite antibiotike s drugim osobama
  • kod primjene antibiotika slijedite i druge upute zdravstvenih stručnjaka
  • zaštitite se od infekcija pranjem ruku i higijenskom pripremom hrane, izbjegavajte kontakt s bolesnim osobama i vodite siguran spolni život

Antibiotici su danas jedni od najčešće propisanih lijekova. Ono što ih razlikuje od drugih lijekova jest činjenica da su to jedini lijekovi koji kad se daju pojedincu imaju učinak i na društvo u cjelini jer svoju mikrofloru stalno izmjenjujemo s drugim ljudima. Svakom neopravdanom primjenom antibiotika nanosimo štetu ne samo sebi, već i svojim bližnjima kao i cijeloj zajednici. Problem rezistencije bakterija na antibiotike globalan je jer se javlja u svakom kutku svijeta, a današnji ubrzan i neograničen protok ljudi i robe znatno pogoduje širenju otpornih vrsta bakterija.

Neosporno je da su antibiotici izuzetno vrijedno i moćno oružje u borbi protiv bakterija i jako je važno sačuvati njihovu djelotvornost za generacije koje dolaze. Stoga je neophodno da što prije osvijestimo sve štetne posljedice njihove neopravdane i neadekvatne primjene.

U protivnom, živjet ćemo u eri kojom će ponovno vladati teške bolesti, a antibiotici će postati prošlost.

Autor: Saša Varga, mag. pharm.