Islandski lišaj (Cetriaria islandica (L.) Acharius, Parmaliaceae) je vrlo neobičan organizam, životna je zajednica gljiva i algi. Djeluju u simbiozi kako bi preživjele u oštroj klimi. Gljiva štiti alge dok one proizvode hranu pa oba organizma imaju veliku korist od suživota.

Bioindikator kvalitete okoliša

Ljudi Islanda, Švedske, Rusije, Finske i Norveške kroz stoljeća su koristili islandski lišaj kao hranu i lijek. Bio je toliko vrijedan islandskoj kulturi da se cijena zemljišta određivala prema količini lišaja koji na njemu raste. Također, islandski lišaj dobar je pokazatelj čistoće okoliša jer uspijeva u krajevima gdje je zrak nezagađen.

Koristio se u vrijeme gladi kao hrana, mljeven kao zamjena za brašno i kao dodatak juhama i alkoholnim pićima. Omiljena je hrana sobovima. Kao lijek upotrebljavao se za ublažavanje nadražaja usne šupljine, kod gubitka apetita i suhog kašlja.

Stoljetna praska potom je prepoznata i u europskom zakonodavstvu. Upotreba islandskog lišaja je dozvoljena i smatra se sigurnom upravo zbog duge tradicije primjene iako nema dovoljno novijih istraživanja koja se njime bave. Islandski lišaj toliko je zanimljiv, svestran i koristan da će se to sigurno promijeniti.

Skuplja se za suha vremena od kraja proljeća do rane jeseni te se oprezno čisti od mahovina i drugih čestica. Suši se u hladu na prozračnom i suhom mjestu. Gorkog je okusa koji se gubi kuhanjem.

Sadrži polisaharide od kojih su najpoznatiji lihenan i izolihenan. Istraživanja pokazuju da ti polisaharidi mogu potaknuti naš imunitet kroz aktivaciju protuupalnih interferona, dok u isto vrijeme oblažu sluznicu. Upravo zato umiruje i obnavlja prirodnu otpornost gornjeg respiratornog trakta.

Višestruka primjena

Postoje istraživanja koja pokazuju mogući pozitivni učinak lihenana na simptome autoimunih bolesti i izolihenana na pamćenje u štakora.
Mnoge studije dokazuju da pastile islandskog lišaja smanjuju osjećaj suhoće usne šupljine. Ovo je vrlo važno kod pacijenata koji moraju dugo disati kroz usta, primjerice nakon operacija.

Sastojak je kozmetičkih proizvoda. Koristi se za poboljšanje zacjeljivanja rana i porezotina. Djeluje smirujuće, zaglađuje i omekšava kožu. Sastojak je krema, pasta za zube, vodica za ispiranje usta i proizvoda za zaštitu od sunca. Poznat je i kao konzervans.

Zanimljivo je da islandski lišaj proizvodi širok spektar tvari koje štite od štetnog UV zračenja i djeluju antioksidativno. Tako se lišajevi štite od sunca u negostoljubivim uvjetima gdje rastu. Već se vrše mnoga istraživanja koja pokušavaju naći primjenu ovih spojeva u proizvodima za zaštitu od sunca.

Koristimo ga za poticanje apetita i metabolizma zbog sadržaja kiselina koje imaju gorak okus. Pošto dobro oblaže i obnavlja upaljenu sluznicu grkljana, želuca i crijeva, može biti koristan kod gastritisa i drugih nadražaja probavnog trakta.

Lišajeve kiseline pokazuju zaštitni učinak protiv određenih bakterija i virusa pa čak i insekata.

Od nuspojava zamijećene su mučnina, iritacija probavnog trakta i svrbež. Islandski lišaj lako taloži teške metale iz okoliša pa se zato ponekad može naći savjet da je potreban oprez kod primjene u trudnica i dojilja. Razloga za brigu kod gotovih preparata provjerenih proizvođača zbog prisustva teških metala u pravilu nema.

Nadamo se da će nam budućnost otkriti još mnoge zanimljive dobrobiti islandskog lišaja i tako nadopuniti riznicu bogatstva prirodnih spojeva ovog jedinstvenog organizma.

Literatura:

Autor: Anja Bralić, mag. pharm.
×