Kada se govori o grlobolji, obično se misli na upalu ždrijela (faringitis), upalu krajnika (tonzilitis) i upalu grkljana i glasnica (laringitis). Bol i nelagoda u ždrijelu mogu se javiti zimi ali i ljeti kao posljedica boravka u prostorima s neodržavanim klima uređajima. Grlo tj. ždrijelo važan je dio ljudskog organizma, koji ima višestruku ulogu. Sudjeluje u procesu gutanja, omogućava artikulaciju govora i štiti donje dišne putove. Upala grla manifestira se bolom i peckanjem, otežanim gutanjem, kašljem te često povišenom temperaturom.
U grlu je smješteno limfno tkivo-tonzile koje imaju zaštitnu ulogu, a služe za obranu od infekcije. Nažalost, ne ispunjavaju uvijek tu svoju ulogu, a kad obole i same postaju izvorom infekcije. U upali postaju otečene, crvene, a ponekad i s gnojnim naslagama. Iako upala krajnika zahvaća sve dobne skupine, najčešće oboljevaju djeca zbog nedovoljno razvijenog imunog sustava. Tonzilitis se često javlja kod djece između treće i šeste godine života, koja borave u vrtiću ili školi, i to zbog lakog prijenosa infekcije.
Osim otežanog gutanja i suhog kašlja, eventualno praćenih povišenom temperaturom, često se javlja još jedan neugodan simptom-promuklost.To je prevladavajući simptom laringitisa, upale glasnica u grkljanu. Uzročnici ne moraju uvijek biti samo bakterije ili virusi nego i pretjerana uporaba glasnica (govor ili pjevanje), ali i boravak u zadimljenom prostoru. Bol i nelagoda u grlu simptomi su zbog kojih se pacijenti najčešće javljaju liječniku.
U svrhu liječenja često se prvo pomisli na antibiotsku terapiju. Budući da su uzročnici upala gornjeg respiratornog sustava najčešće virusi, neopravdana uporaba antibiotika dovodi do razvoja rezistencije bakterija na antibiotike.
Rjeđe, teže upale grla uzrokuju bakterije, i to najčešće beta-hemolitički stafilokok. Takva se upala mora prepoznati i liječiti. Klasična klinička slika bakterijski uzrokovane upale grla uključuje povišenu temperaturu (višu od 38°C), povećane limfne čvorove i tonzile obložene eksudatom, ali bez kašlja i sekrecije iz nosa kao kod obične prehlade.
Liječenje upale grla ovisit će o uzročniku, ali i o kliničkoj slici i općem stanju oboljelog. U težim slučajevima treba potražiti pomoć liječnika, no grlobolje su najčešće lagana oboljenja i traju do tjedan dana. Najčešće se radi o virusnim infekcijama (adenovirusi, rinovirusi i dr.) koje ne zahtijevaju specifično liječenje, ne reagiraju na antibiotike, a terapija izbora je simptomatsko liječenje. Otežano gutanje, peckanje, bol i promuklost, neugodni su simptomi koji otežavaju svakodnevne aktivnosti pa se preporuča što prije započeti s ublažavanjem tegoba antisepticima i dezinficijensima lokalno na sluznicu grla.
Za većinu grlobolja bit će dovoljno dati savjet – preporučiti da se pije dovoljna količina tekućine (čaj), da se grglja topla slana voda, čaj od kadulje ili neka druga antiseptička tekućina. U slučaju povišene temperature (iznad 38°C) potrebno je uzeti antipiretik i analgetik u dozama primjerenim životnoj dobi.Od velike pomoći bit će korištenje različitih pripravaka za lokalnu primjenu na sluznicu usne šupljine, obično u obliku pastila, tekućina za grgljanje ili ispiranje.
U sezoni koja je pred nama bitno je potražiti dobar savjet farmaceuta ili liječnika s obzirom na postojeće simptome. Pridržavati se mjera higijene za sprečavanje širenja infekcija kao što su pranje i dezinfekcija ruku, izbjegavanje zatvorenih prostora u kojima boravi puno ljudi, provjetravanje prostorija…
Potrebno je vlažiti zrak u prostorijama s grijanjem, jer nedovoljna vlažnost zraka isušuje sluznicu koja time postaje manje otporna na virusne infekcije.