Za obranu organizma od virusnih i bakterijskih infekcija zaslužan je naš imunološki sustav. Vrlo je složen i kompliciran, a za potrebe ovoga članka koristit ćemo jednostavan termin “imunitet”. Uobičajeno jako dobro funkcionira uz uvjet da se zdravo hranimo, pijemo dovoljno vode, imamo kvalitetan san, krećemo se i izbjegavamo stres. Međutim, u današnje vrijeme toga se teško pridržavati. Ljudi uglavnom jedu brzu i nezdravu hranu, piju zaslađene sokove i alkohol, stalno su pod stresom, mnogi puše, ne kreću se i ne spavaju dovoljno pa je imunitet „narušen”. U zimskim mjesecima kada je vani hladno, a ljudi se okupljaju u toplim zatvorenim prostorima, što pogoduje širenju virusa i bakterija, naš imunološki sustav treba pomoć izvana.
Na tržištu postoje mnogobrojni preparati različitog sastava (vitamini, minerali, biljni ekstrakti, probiotici) i raznih oblika (sirupi, kapsule, šumeće tablete, granule), a upravo o nekima od njih govorit ćemo u nastavku.
Zimi uglavnom ne unosimo dovoljno svježeg voća i povrća pa od koristi mogu biti multivitaminsko-multimineralni dodaci koji sadrže većinu vitamina i minerala. Posebno kod starijih osoba koje ionako imaju slabiji apetit, a iz probavnog sustava se lošije iskorištavaju vitamini i minerali iz hrane. Mogu ih koristiti sve dobne skupine, u obliku sirupa, tableta, praška ili šumećih tableta, ovisno o vlastitim preferencijama. S takvim preparatima treba biti oprezan kod ljudi koji su na terapiji lijekovima protiv zgrušavanja krvi (zbog vitamina E i C).
Od vitamina ćemo istaknuti vitamin D čiji manjak ima više od 50% populacije. Budući da ga sami možemo proizvesti samo iz sunčevih UV zraka ima smisla nadomjestiti ga kroz dodatke prehrani kroz cijelu godinu, posebno u zimsko vrijeme kada sunca ima manje. U hrani se nalazi u masnoj ribi, morskim plodovima, gljivama, žumanjku jajeta, međutim i prehranom je teško unijeti dovoljnu količinu. Vrlo je važan kod srčanožilnih bolesti, dijabetesa, demencije, za mišićno-koštani sustav i normalno funkcioniranje imunološkog sustava u što smo se uvjerili posljednje tri godine.
Kod zdrave odrasle populacije preporuča se unos 400 do 800 IJ (internacionalnih jedinica), može se uzimati 1000-2000 IJ, a najviše 4000 IJ dnevno. Postoje i više doze, ali samo na recept i uz nadzor liječnika. Nuspojave od predoziranja javljaju se rijetko i to primjenom vrlo visokih doza svaki dan tijekom nekoliko mjeseci. Nuspojave su hiperkalcemija kod koje se javlja mučnina, povraćanje, slabost, poremećaj rada bubrega, kamenci i nervoza.
Vitamin C može smanjiti trajanje prehlade ako se uzima redovito, prije pojave simptoma. Snažan je antioksidans koji štiti stanice od oštećenja slobodnim radikalima te obnavlja druge antioksidanse u organizmu. Preporučeni dnevni unos je 90 mg međutim povećane potrebe imaju pušači, starije osobe, osobe koje su često izložene stresu te koje naporno treniraju (iako ne neposredno poslije treninga). Njima se može preporučiti 500-1000 mg. Iako je vrlo siguran za primjenu, ne preporuča se uzimati doze više od 2000 mg. Pri većim dozama od 500 mg smanjuje se apsorpcija i povećava izlučivanje iz organizma.
Vitamini b-kompleksa uz mnogobrojne funkcije također su dobri za imunitet.
Od minerala ističe se cink koji najveći učinak ima kod pojave prvih simptoma viroza. Može se uzeti u obliku pastila (svakih 1.5-3h, najviše 95mg, ali samo nekoliko dana). Kod uzimanja u tabletama i kapsulama treba paziti da doze ne budu prevelike, najviše 22 mg. Nuspojave od prevelikog unosa su mučnina, povraćanje, glavobolja, proljev, gubitak apetita, smanjenje razine bakra, oštećenje jetre i bubrega. Potreban je oprez u kombinaciji s nekim antibioticima.
Vrlo vrijedni su i biljni preparati.
Ehinacea se može koristiti kao preventiva ili kod pojave simptoma prehlade za brže ozdravljenje ili prevenciju komplikacija. Ne preporuča se uzimati je duže od 2 tjedna, a ukoliko se uzima duže vrijeme, potrebno je napraviti pauzu. Ne preporuča se kod autoimunih bolesti (npr. multiple skleroze), AIDS-a, trudnica, dojilja, tuberkuloze ili ako je osoba na terapiji imunosupresivima ili ima problema s jetrom, alergije na srodne biljke poput ambrozije, pelina i krizantema. Treba obratiti pozornosti na kvalitetu ekstrakta, da dolazi iz svježe biljke te određenog roda i dijelova biljke (E.purpurea-list, E. palida -korijen).
Češnjak je jako dobar za prevenciju prehlade i gripe. Oprez je potreban kod antikoagulantne terapije, terapije za sniženje tlaka ili terapije za HIV. U literaturi se navodi 3 do 6 režnjeva dnevno, ali ako želite izbjeći neugodan zadah, bolji izbor su kapsule od 600 do 1200 mg ekstrakta dnevno.
Bobice crne bazge pokazuju antivirusna svojstva. Uzimaju se kod pojave prvih simptoma ili kao preventiva kod prehlade, gripe, infekcije gornjih dišnih puteva ili vrućice. Poseban oprez potreban je kod pripreme čaja – treba dobro prokuhati zbog sadržaja cijanida i koriste se samo bobice. Dobrim su se pokazale pastile. U obliku kapsula mogu se koristiti preventivno, ali kratkotrajno, slično ehinacei.
Beta glukan se u prirodi nalazi u kvascu, gljivama i žitaricama. Preporuča se djeci vrtićke dobi koja su sklona čestim infekcijama ili kod čestih ginekoloških infekcija. Slično kao ehinacea, ne preporuča se kod autoimunih bolesti, trudnica i dojilja. Preporučene doze za prevenciju i kod pojave simptoma akutnih infekcija su od 100 mg do 500 mg.
Od ostalih, korisni mogu biti i preparati s aminokiselinama. Aminokiseline su između ostalog i sastavni dio protutijela koja se bore protiv virusa i bakterija. Kvalitetna matična mliječ je također dobra za cijeli organizam. Od koristi mogu biti i crni kim, kvercetin, kurkuma, nukleotidi. Probiotici (dobre bakterije) također imaju bitnu ulogu jer su zdrava crijeva preduvjet za zdravlje cijelog organizma.
Kod prevencije akutnih respiratornih infekcija najvažniji su pravilna prehrana, hidracija, san, tjelovježba, izbjegavanje stresa, alkohola i cigareta, a kada je potrebno i nošenje maske i dezinfekcija. Međutim, ako treba malo ”jača pomoć”, postoje brojni preparati u različitim oblicima i dozama s različitim mehanizama djelovanja, ali treba znati da isti imaju različite nuspojave i interakcije s lijekovima. Stoga je za odabir najboljeg preparata za Vas važno obratiti se ljekarnicima za stručni savjet.
Literatura:
- Vitamin D i preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni, dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/, pristupljeno 10.12.2023.
- Vitamin D Toxicity – Nutritional Disorders, dostupno na: https://www.msdmanuals.com/professional/nutritional-disorders/vitamin-deficiency,-dependency,-and-toxicity/vitamin-d-toxicity, pristupljeno 8.12.2023.
- Intravenous high-dose vitamin C for the treatment of severe COVID-19, dostupno na: https://bmjopen.bmj.com/content/10/7/e039519.full, pristupljeno 30.11.2023.
- Vitamin C, dostupno na: https://ods.od.nih.gov/factsheets/VitaminC-HealthProfessional/, pristupljeno 5.12.2023.
- Echinacea for preventing and treating the common cold, dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4068831/, pristupljeno 5.12.2023.
- Vetvicka V, Vannucci L, Sima P, Richter J. Beta Glucan: Supplement or Drug? From Laboratory to Clinical Trials. Molecules. 2019 Mar 30;24(7):1251. doi: 10.3390/molecules24071251. PMID: 30935016; PMCID: PMC6479769.