Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti zbog slobodnih elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci nekog elementa ili spoja. Nastaju svakodnevno u organizmu kod procesa oksidacije hrane u stanicama zbog proizvodnje energije neophodne za život. Vrlo rado se vežu s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezanjem slobodnih radikala na osnovne gradivne i hranidbene tvari našeg organizma: lipide, ugljikohidrate, bjelančevine i genetski materijal nastaju nove lančane reakcije i oštećenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena.

Organizam može vlastitim obrambenim snagama (prirodnim antioksidansima) savladati određenu količinu slobodnih radikala. Kapacitet stvaranja antioksidansa je uvjetovan ne samo genetski i spolom, već i životnim navikama u prehrani. Mnoge fitokemikalije ili fitonutrienti (tvari iz voća, povrća i žitarica koje blagotvorno djeluju na zdravlje) neutraliziraju slobodne radikale. Fitokemikalije čine obrambeni sustav biljaka i vrlo su moćni antioksidansi koji djelotvorno štite od mnogih bolesti, kao što su srčana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza, plućne bolesti i rak. Dio antioksidansa kao što su vitamin A, C i E unosimo u tijelo putem ishrane. Nažalost količine koje unosimo kroz ishranu nisu dovoljne da bi se organizam potpuno zaštitio od negativnih djelovanja slobodnih radikala.

Osim vitaminskih antioksidanasa postoje tzv. nevitaminski antioksidansi-polifenoli koji su se kroz niz godina istraživanja pokazali vrlo učinkoviti u potpunoj zaštiti stanica od slobodnih radikala. Polifenolski antioksidansi danas najčešće spominjani i istraživani su flavonoidi, katehini, resveratrol, antocijanid, a nalazimo ih u mnogo namirnica koje svakodnevno konzumiramo, ali vrlo često u premalim količinama i krivo intepretiranim oblicima. Nalazimo ih u kožici i košticama crnog grožđa (resvertrol), zelenom čaju (katehini), rajčici (likopen), razno zeleno lisnato povrće (antocijanidi). Najpotpuniji antioksidativni učinak postiže se sinergijskim djelovanjem vitaminskih i nevitaminskih antioksidanata zbog čega najčešće u preparatima dolaze u različitim kombinacijama.

Kako djeluju antioksidansi?

Usporavaju starenje, snižavaju razinu kolesterola, smanjuju rizik od ateroskleroze, štite od srčanog i moždanog udara, snizuju visoki krvni tlak, smanjuju rizik nastanka raka kože i tijela, pomažu suzbijanju rasta tumora, pomažu detoksikaciju kancerogenih tvari, usporavaju napredovanje Alzheimerove i drugih neurodegenerativnih bolesti, štite oči od procesa odumiranja makule, pomažu kod dijabetesa, pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima, pružaju zaštitu od kroničnih plućnih bolesti kao što su astma i emfizem, pružaju zaštitu od ekoloških zagađivača.

Autor: Ljekarna Čakovec
×