Probiotik je, prema definiciji stručnog povjerenstva WHO, živi mikroorganizam koji, nakon što je u odgovarajućoj dozi hrane unesen u organizam, pridonosi zdravlju domaćina. Velik broj vrsta i sojeva mikroorganizama smatramo probioticima. Znamo da probiotici ne djeluju samo na probavni sustav nego i u drugim dijelovima našeg tijela (zubi, urogenitalni trakt, koža).

Probiotici utječu na mikrofloru našeg organizma i pokazuju učinke kao što su poticanje imunosnog sustava. Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže između tzv. “dobrih i loših” bakterija u našim crijevima. Mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova i iz mnogih drugih razloga. Probiotici ne dopuštaju „lošim“ bakterijama da se pojačano razmnožavaju i djeluju nepogodno na naš organizam i tako daju vremena samom organizmu da obnovi svoju prirodnu mikrofloru.

Kako bi se postigao željeni učinak mora se primijeniti adekvatna doza. Uobičajene doze iznose oko 1 bilijun mikroorganizama na dan.

Probiotik može sadržavati više od jedne vrste mikroorganizma i možemo ga primijeniti kod ljudi i kod životinja.

Vrste probiotika i njihov utjecaj na zdravlje probavnog trakta

Različiti tipovi prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani, koji sadrže mikroorganizme s probiotičkim svojstvima, dostupni su na tržištu.

Mnoge studije dokazuju pogodan utjecaj Lactobacillus vrsta, Bifidobacterium vrsta, fermentiranih mliječnih proizvoda i kvasaca na zdravlje ljudi i životinja.

Probiotici dokazano djeluju povoljno kod:

  • Akutnog proljeva i gastroenteritisa uzrokovanih rotavirusom (prevencija i liječenje)
  • dijareje i drugih gastrointestinalnih nuspojava uzrokovanih upotrebom antibiotika

Iako se upotreba probiotika uz svako liječenje antibioticima u nas još nije ustalila, ona pokazuje mnogo koristi. Potrebno je uzimati probiotik za vrijeme terapije antibioticima i popiti ga barem 3 sata prije ili nakon uzimanja antibiotika. Na taj način čuvamo zdravlje našeg probavnog i imunosnog sustava i sprječavamo niz nuspojava koje mogu nastupiti za vrijeme upotrebe antibiotika.

Osobito je važna takva primjena kod žena koje liječe urogenitalne bakterijske infekcije antibioticima pri čemu često dolazi do naknadnog razvoja vaginalnih gljivičnih oboljenja. Takvi problemi se mogu učinkovito spriječiti i liječiti upotrebom probiotika.

Probiotici su pokazali povoljne učinke te se ispitivanja provode kod:

  • alergija na hranu i atopičkog dermatitisa
  • vaginitisa (prevencija i liječenje)
  • prevencije dijareje kod putovanja
  • prevencije akutnih respiratornih infekcija u djece
  • prevencije astme i drugih alergijskih oboljenja
  • konstipacije
  • sindroma iritabilnih crijeva
  • infekcije Helicobacter pylori
  • intolerancije laktoze
  • prevencije karcinoma kolona

Danas je značajna njihova primjena i dokazana djelotvornost kod smanjenja intenziteta dječjih kolika. Takvi probiotici na tržištu postoje u obliku kapi i mogu se primjenjivati od rođenja djeteta.

Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori probiotičkih bakterija.

Danas na tržištu postoji niz probiotičkih pripravka u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku. Uz to možemo se odlučiti na neki od probiotičkih proizvoda specijaliziranih za određenu skupinu tegoba primjerice probiotici kod zatvora, probiotici kod alergija i sl.

Autor: Ljekarna Čakovec
×